Skandal zbog izjave Snežane Paunović: Ministarka je izjavila da bi "etnički očistila Kosovo, 1998. godine", što je izazvalo osude iz Londona, Brisela i reakciju prištinskih vlasti koje su je proglasile "personom non grata". Paunovićeva tvrdi da je izjava izvučena iz konteksta i izvinila se predsedniku i Vladi Srbije. Događaj je ponovo otvorio raspravu o dvostrukim aršinima međunarodne zajednice i sećanjima na proterivanje Srba 1999. godine.
Skandal Snežane Paunović: Izjava o "etničkom čišćenju", međunarodne osude i domaće reakcije

Burna reakcija usled izjave ministarke državne uprave i lokalne samouprave Snežane Paunović, u kojoj je navela da bi "etnički očistila Kosovo, 1998. godine", dovela je do oštrih osuda iz Londona i Brisela, reakcija prištinskih vlasti i zahteva za smenom у домаћој јавности. Paunovićeva tvrdi da je izjava izvučena iz konteksta i uputila je izvinjenje председнику и Vлади Србије.
Međunarodne reakcije
Britansko ministarstvo spoljnih poslova označilo je izjavu као "krajnje odvratnu", а u Evropskom parlamentu evropska komesarka za proširenje Marta Koskoja ocenila ju je као "užasnu" i izjavila да ne može da zamisli да takva osoba obavlja ministarsku funkciju. Portparolka EU za spoljnu politiku Anita Hiper такође је osudila izjavu у obraćanju medijima na albanskom jeziku sa KiM.
Domaće političke reakcije
U Srbiji су usledile žustre reakcije: lideri opozicionih stranaka и pojedini političari zatražili su hitnu smenu и reakciju tužilaštva. Nenad Čanak je izjavio da je reč o fašističkoj izjavi i zatražio postupke, dok su druge partije i pojedinci takođe pozvali na sankcije. Šaip Kamberi, poslanik iz redova albanske manjine, najavio je pokretanje postupka za smenu и tražio reakcije stranih ambasada.
Kontekst i sećanja
Paunovićeva je iz Peći и navodi da je 1999. godine, kao i mnogi drugi Srbi, bila prisiljena da napusti svoje ognjište. U intervjuu za TV Kurir navela je da je njen cilj bio da opiše sećanja i strahovanja iz perioda kraja devedesetih: "Ovo je najgrublja kvalifikacija koju sam ikad izgovorila, ali ne u smislu likvidacije, već u smislu da svako ko se manje oseća kao stanovnik Savezne Republike Jugoslavije napusti zemlju i vrati se u svoju matičnu državu", citat je iz intervjua.
U tekstu se navodi i tvrdnja da je tokom sukoba i egzodusa 1999. godine proterano oko 240.000 Srba sa Kosova i Metohije, od kojih se prema dostupnim podacima vraćalo znatno manje — brojke се kreću подtе različитim procenama и često su predmet polemika.
Analize i ocene
Istoričar и analitičar Srđan Graovac ocenjuje da reakcije međunarodne zajednice otkrivaju ono što on opisuje kao "dvostruke aršine" — selektivan pristup međunarodnih aktera у zavisnosti od sopstvenih interesa.
Analitičari напомињу да овакве izjave, bez obzira na kontekst, nose političke posledice и да реаговање међународне заједнице и медија често превазилази локални контекст.
Posledice
- Prištinske vlasti proglasile su Paunovićevu "personom non grata" i zabranile joj ulazak i tranzit preko Kosova i Metohije.
- U zemlji su zahtevi за smenom и pokretanjem postupaka против ministarke.
- Paunovićeva je izjavila da je njen iskaz izvučen iz konteksta и uputila izvinjenje predsedniku и Vladi Србије.
Ovaj slučaj ponovo otvara dileme о granicama političkog govora, istorijskom sećanju и ulozi međunarodne zajednice у regionalnim pitanjima. Dok jedni upozoravaju на opasnosti retorike koja može подstaћи netrpeljivost, drugi ukazuju на to da reakcije međunarodne zajednice odražavaju šire geopolitičke interese.
Pomozite nam da budemo bolji.


































