Analiza Univerziteta u Southamptonu i National Oceanography Centre pokazuje da se zimski arktički morski led ponovo brzo smanjuje nakon privremenog usporavanja početkom 2020-ih. Obim leda je između februara i marta 2025. pao za 5,8% u odnosu na 2024., što predstavlja najveći međugodišnji zimski pad od početka satelitskih zapisa 1978. godine. Modeli sugerišu da su takvi nagli padovi fizički mogući pri aktuelnom zagrevanju Arktika i da se led verovatno neće brzo vratiti na nivo iz ranih 2020-ih. Gubitak leda može uticati i na atmosferske obrasce i vreme u Evropi.
Alarmantan Pad: Zimski Arktički Morski Led Ponovo Brzo Opada

Arktički zimski morski led ponovo beleži ubrzano smanjenje nakon kratkog perioda usporavanja na početku 2020-ih, saopštili su naučnici iz Velike Britanije.
Ključni nalazi
Nova analiza, koju su predvodili Univerzitet u Southamptonu i National Oceanography Centre, zasnovana je na najnovijim satelitskim posmatranjima i pokazuje izuzetno niske vrednosti zimskog leda u sezonama 2025. i 2026. U poređenju sa zimom 2024, obim leda tokom perioda vrhunca (februar–mart) pao je za 5,8% između 2024. i 2025. To je najveći međugodišnji pad u zimskoj fazi u satelitskom nizu koji počinje 1978. godine.
Iako je došlo do skromnog oporavka u 2026. i dalje je zabeležen drugi najniži zabeleženi obim leda.
Šta kažu istraživači
„Ovakav nagli pad menja način na koji tumačimo nedavne promene zimskog arktičkog morskog leda,” rekao je Duo Chan, vodeći autor iz School of Ocean and Earth Science na Univerzitetu u Southamptonu.
„Identifikovanjem analognih događaja u modelima otkrili smo da je pad 2025. neuobičajen, ali fizički moguć pod aktuelnim tempom zagrevanja Arktika,” rekao je koautor Alessandro Silvano.
Modeli ukazuju da je verovatnije da će zimski led u narednim godinama oscilovati oko nižeg nivoa nego da se brzo vrati na stanje iz ranih 2020-ih, navodi profesor Simon Josey iz National Oceanography Centre.
Zašto je to važno
Arktički morski led deluje kao izolaciona barijera između toplijeg okeana i hladnije atmosfere. Njegov gubitak omogućava više toplote i vlage da dospe u atmosferu, što može menjati raspored pritisaka, uticati na razvoj oluja i velike atmosferske cirkulacije — sa potencijalnim posledicama po vreme u Evropi i drugim južnijim regionima.
Studija je finansirana iz UK Research and Innovation (Future Leaders Fellowship) i Natural Environment Research Council.
Šta dalje očekivati: Naučnici upozoravaju da kratkotrajni oporavci ne menjaju dugoročan trend gubitka leda usled klimatskih promena i da su potrebna dalja praćenja i modeli kako bi se preciznije predvideli budući obrasci.
Pomozite nam da budemo bolji.
























