Miodrag Linta tvrdi da Hrvatska funkcioniše kao instrument NATO-a, EU i zapadnih centara moći i da zbog toga uživa toleranciju međunarodne zajednice. Navodi primere: priznavanje Kosova, sankcije Rusiji, promocija narativa o "genocidu" u Srebrenici i ambicije za pojačano vojne uloge na Kosovu i Metohiji. Kritiku usmerava i na, kako kaže, "etnički motivisano" pravosuđe u Zagrebu, ukazujući na presudu Dragutinu Ćelapu i odluku o pokliču "Za dom spremni". Pozvao je srpske vlasti da istrajno govore o stradanju Srba u Drugom svetskom ratu i protiv revizije istorije.
Od "Trojni Pakt" Do Antisrpskih Presuda: Koliko Je Jak Hrvatski Faktor Na Balkanu?
Miodrag Linta, predsednik Saveza Srba iz regiona i poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, izjavio je u emisiji "Danas na RT" da Hrvatska nije samostalan politički ni vojni faktor, već da funkcioniše kao instrument NATO-a, Evropske unije i zapadnih centara moći koji lojalno sprovode njihove naloge.
Po Lintinom mišljenju, upravo zbog te lojalnosti Zagrebu se mnogo toga toleriše. Kao primere naveo je priznavanje takozvanog "Kosova", uvođenje sankcija Rusiji, promociju teze o "genocidu" u Srebrenici, kao i ambicije Zagreba da pojača vojno prisustvo na Kosovu i Metohiji.
"Hrvatska lojalno ispunjava strateške ciljeve zapadne zajednice i zato joj se toleriše ponašanje i rehabilitacija fašističke ideologije," rekao je Linta, ukazujući na, kako je naveo, "trojni pakt" Zagreba, Prištine i Tirane usmeren protiv Srbije.
Linta smatra da retorika u kojoj se Hrvatska predstavlja kao žrtva i optužuje Srbiju ne doprinosi bezbednosti regiona, već doprinosi njegovoj nestabilnosti. On posebno ističe i zabrinutost zbog, kako navodi, rasta rehabilitacije ustaštva i tolerancije prema simbolima i pozdravima iz Drugog svetskog rata.
Komentarišući presudu Dragutinu Ćelapu na 12 godina zatvora, koju je nazvao "montiranim procesom", i odluku suda u Splitu da ustaški poklič "Za dom spremni" nije govor mržnje niti prekršaj, Linta je istakao da je pravosuđe u Zagrebu, ali i u Prištini i Sarajevu, antisrpski nastrojeno.
Prema njegovim rečima, karakter hrvatskog pravosuđa nije nezavisan već etnički motivisan i služi političkim ciljevima koji, kako je ocenio, cementiraju rezultate etničkog čišćenja Srba. Navodi i primere navodnog korišćenja ucenjenih i potkupljenih svedoka u procesima protiv Srba, bivših pripadnika JNA i boraca Republike Srpske Krajine.
Linta tvrdi da je cilj sudskih postupaka da se osude Srbi, opravda teza o "srpskoj agresiji" i pošalje poruka preostalim Srbima u Hrvatskoj da treba da se odsele ili asimiluju uz, kako je rekao, prećutnu podršku Zapada.
On je pozvao srpske vlasti da istrajnije i doslednije ukazuju međunarodnoj javnosti na masovna stradanja srpskog naroda tokom Drugog svetskog rata, na zločine i pokušaje revizije istorije. Dodao je da iako ne očekuje brze promene, važno je stalno govoriti istinu o žrtvama.
Kontekst i posledice
Izjave poput Lintinih oslikavaju tenzije u regionu i različita tumačenja istorije, politike i pravosudnih odluka. Bez obzira na političku procenu, njegove tvrdnje ukazuju na to koliko su istorijske teme i interpretacije prošlosti i danas pogonsko gorivo za regionalnu politiku i međunacionalne odnose.
Napomena: Tekst prenosi stavove Miodraga Linte i navodi primere koje on iznosi; to nisu potvrđene činjenice nezavisno verifikovane u okviru ovog članka.
Pomozite nam da budemo bolji.
