NASA pokreće misiju INSPYRE kako bi ovog leta poslala avione ER-2 i WB-57 kroz oblake nastale iznad velikih požara i snimila podatke o formiranju pyrocumulonimbus oblaka. Cilj je poboljšanje prognoza i ranih upozorenja kako bi se smanjio rizik za vatrogasce i civile. Misija uključuje najmanje dve ture po 6–8 nedelja, infracrvene senzore i radare na tlu.
NASA Će Leteti Kroz Oblake Nastale Iznad Požara Da Bi Razumela Kako Nastaju 'Vatreni' Olujni Oblaci
NASA is flying planes into wildfires to try and figure out how they make their own thunderstorms
NASA ovog leta planira da pošalje avione direktno kroz opasne oblake nastale iznad velikih šumskih požara kako bi bolje razumela proces nastanka pyrocumulonimbus oblaka i unapredila prognoze — što bi moglo pomoći u zaštiti vatrogasaca i civila.
A pyrocumulonimbus cloud is generated by the Orroral Valley bushfire in Australia in January 2020. NASA is hoping to better understand these dangerous clouds by sending planes into fire storms in real-time (Getty Images)
Šta su pyrocumulonimbus oblaci?
Pyrocumulonimbus, često nazivan i "vatreni kumulonimbus", nastaje kada intenzivan uspon dima i toplote iz velikog požara podigne vlagu dovoljno visoko da se kondenzuje i formira olujni oblak. Ti oblaci mogu izbaciti gust dim u gornje slojeve atmosfere, proizvesti hiljade udara munja u samo nekoliko sati i, u ekstremnim slučajevima, stvoriti vrtložne vatrene tornjeve poznate kao firenado.
This graphic image shows how smoke from a wildfire helps moisture in the atmosphere condense into a cloud known as a pyrocumulonimbus (NASA's Earth Science Project Office)
Plan misije INSPYRE
Eksperiment nazvan Smoke And PYRocumulonimbus Experiment (INSPYRE), koji vodi Naval Research Laboratory, obuhvata najmanje dve glavne misije iz baze u Montani, svaka u trajanju od 6–8 nedelja. Tokom svake misije predviđeno je više od deset naučnih letova, u kojima će učestvovati NASA-in ER-2 i WB-57 avion.
NASA operates two Airborne Science ER-2 aircraft, seen here, for a wide variety of environmental science, atmospheric sampling and satellite data verification missions (NASA/Carla Thomas)
Avioni će nositi infracrvene senzore za praćenje požara razvijene u Jet Propulsion Laboratory (JPL), a pored toga biće raspoređeni radari i druge tehnologije daljinskog osmatranja na tlu kako bi se posmatranje oblaka koordinisalo u realnom vremenu.
A fire whirl – or firenado – shoots into the sky amid the Hog fire in Susanville, California, in July 2020 (AFP via Getty Images)
Zašto je ovo važno?
"Merenje i mapiranje opasnih oluja dok se razvijaju u realnom vremenu pomoći će naučnicima da ih u budućnosti bolje prognoziraju," navodi Jet Propulsion Laboratory. Bolje prognoze mogu pomoći pri donošenju bezbednosnih odluka za hitne službe i lokalno stanovništvo.
White pyrocumulonimbus clouds generated by the 2021 McKay Creek fire in British Columbia are seen in this NASA satellite image (NASA/Landsat 8)
U uslovima globalnog zagrevanja, koje povećava učestalost i intenzitet velikih požara, razumevanje ponašanja ovakvih oblaka postaje sve važnije za javnu bezbednost i planiranje.
Aktuelni kontekst
Ove godine Kanada je zabeležila više od 900 aktivnih požara koji su slali dim i do velikih američkih gradova, a u SAD je, prema Nacionalnom međuinstitucionalnom centru za požare, izgorelo oko 1.457.545 hektara (približno 590.000 hektara).
INSPYRE bi trebao da pomogne u razumevanju kada i kako takvi požari stvaraju opasne oluje, kao i u unapređenju ranog upozoravanja za vatrogasne timove i populaciju izloženу riziku.
Šta očekivati dalje
Timovi će kombinovati podatke iz vazduha i sa tla kako bi stvorili detaljniju sliku procesa formiranja pyrocumulonimbus oblaka. Rezultati istraživanja mogu dovesti do preciznijih modela predviđanja grmljavinskih oluja izazvanih požarima i boljih procedura zaštite ljudi i imovine tokom budućih sezona požara.
Pomozite nam da budemo bolji.
