Više od 2.000 volontera učestvuje u javnom projektu restauracije gotovo šest metara dugačkog kostura mastodonsaurusa u Varšavi. Kosti se pažljivo oslobađaju od kamena milimetar po milimetar uz pomoć pneumatskog dlijeta i UV osvetljenja. Otkriće iz 2023. na jugu Poljske smatra se jedinstvenim zbog svoje veličine i moglo bi promeniti dosadašnja saznanja o vrsti. Završetak restauracije i izlaganje skeleta težine oko 1.300 kg planirani su za oktobar/novembar.
Više od 2.000 volontera u Koperniku zajedno restaurira ogroman kostur mastodonsaurusa

U laboratoriji sa staklenim zidom na prizemlju Varšavskog Centra nauke Kopernik, više od 2.000 volontera naoružanih dlijetima, četkama i zaštitnim naočarima pažljivo uklanja kamen koji obavija kosti ogromnog praistorijskog vodozemca.
Javni naučni projekat koji privlači pažnju
Sa druge strane stakla posetioci posmatraju restauraciju kostura dugog skoro šest metara (20 stopa). Deca pokazuju u uzbuđenju, a roditelji razmišljaju o stvorenju kojem su pripadale te masivne kosti. Projekat je neobičan po tome što uključuje veliki broj građana — menadžera, čistača, tatu majstora i drugih koji nisu stručnjaci, ali prolaze obuku i rade pod nadzorom stručnjaka.
Metodi restauracije
Rad je izuzetno precizan: kosti se odvajaju od okolnog kamena milimetar po milimetar pneumatskim dlijetom, čija igla nežno lomi okolni materijal, dok ultraljubičasto (UV) svetlo pomaže da se jasno vidi gde kost prestaje, a gde počinje nahrupljeni kamen.
"Zamišljam da su te kosti ležale pod zemljom 240 miliona godina i da sam ja prva osoba na svetu koja ih dodiruje", rekla je Tatyana Kozyk, koordinatorica volonterskih timova.
Naučni značaj i otkriće
Kostur mastodonsaurusa otkrili su 2023. godine Tomasz Sulej i Wojciech Pawlak na jugu Poljske. Reč je o jednom od najvećih poznatih primeraka te vrste — naučnici procenjuju da može dostići skoro šest metara dužine, a kompletan skelet teži oko 1.300 kilograma (2.865 funti). Tomasz Sulej navodi da nema poznatih kostura te veličine drugde u svetu, što otkriće čini izuzetno važnim za razumevanje anatomije i evolucije vrste.
Do sada su pronađeni manji primerci mastodonsaurusa u Nemačkoj i Rusiji, obično dužine 2–3 metra, pa ovaj veći skelet može promeniti dosadašnje shvatanje o građi tela i načinu života životinje.
Obrazovni i emotivni aspekt
Volonteri opisuju rad sa kosturom kao "opuštajuće, filozofsko, čak mistično" iskustvo. Projekt daje javnosti mogućnost da neposredno učestvuje u naučnom radu i razmišlja o dugoročnim pitanjima: mastodonsaurus je živeo nakon najvećeg poznatog masovnog izumiranja, pre pojave dominantnih dinosaurusa, što istraživači tumače kao poruku o otpornosti života na Zemlji.
"Mastodonsaurus je živeo posle velikog izumiranja, što pokazuje da priroda uvek uspeva", rekao je Sulej. "Nije tačno da ljudi mogu potpuno uništiti život na ovoj planeti. Priroda i život pronalaze načine da opstanu."
Restauracija se očekuje da bude završena do jeseni, a izlaganje kostura u Centru Kopernik planirano je za oktobar ili novembar.
Pomozite nam da budemo bolji.























