Veliki požar u Cairngormsima uništio je više od 2.500 hektara i ostavio žarišta koja se i dalje tinjaju. RSPB Scotland planira četiri ključne mere: širenje vatrogasnih linija, stvaranje vlažnih zona, upravljanje vrijeskom i sadnju manje zapaljivih listopadnih vrsta. Obnova tresetišta (cilj 400.000 ha do 2040.) smatra se jednim od najboljih načina za smanjenje širenja požara. Klima i dalje povećava rizik, pa je potreban slojevit pristup i saradnja svih upravitelja zemljišta.
Posle katastrofalnog požara u Cairngormsima: Da li 'rewilding' zahteva jaču zaštitu od divljih požara?
Reserve staff and neighbouring estate workers fought alongside fire fighters [RSPB Scotland]
Dok se tim u pik-apu probija kroz spaljeni krajolik Cairngormsa, iz zemlje se diže novi dim — jedno od više žarišta koja se javljaju nedeljama nakon što su vatrogasci napustili teren. Rezervat Abernethy i šire područje Loch Garten pretrpeli su ozbiljna oštećenja: više od 2.500 hektara močvara i šume je izgorelo, cele zajednice su evakuisane, a dim se osećao i na desetinama kilometara.
Trees and vegetation were consumed by the flames as the fire spread through the reserve [BBC]
Šta RSPB Scotland menja u upravljanju
RSPB Scotland, koja upravlja delom rezervata i izbegava termin „rewilding“, kaže da nije protiv obnove prirode, ali da planira konkretne promene u upravljanju zemljištem usmerene na smanjenje rizika od budućih požara. Fokus je na četiri ključne oblasti:
Forest tracks are being cleared of vegetation on either side of the track [BBC]
- Šire vatrogasne linije (fire breaks) — postojeće šumske staze se proširuju i čiste od vegetacije kako bi se smanjila mogućnost da plamen preskoči razmake.
- Obnova i stvaranje vlažnih zona — pravljenje novih bara i podizanje nivoa vode na tresetištima da bi se stvorili lokalni izvori za gašenje i povećala otpornost terena.
- Upravljanje vrijeskom (heather) — kombinacija ispaše stoke, mehaničkog sečenja i, gde je prikladno, kontrolisanog paljenja (muirburn) radi smanjenja "gorivnog opterećenja".
- Povećanje udela listopadnih vrsta — sadnja vrsta s većim sadržajem vlage (alder, rowan, aspen, birch) koje se teže pale u odnosu na pine.
Zašto su tresetišta važna
Tresetišta su dvojako važna: degradirana treseta lako gore i požar se može širiti kroz treset, dok dobro očuvana ili ponovo navlažena tresetišta zadržavaju vodu i deluju kao barijera. Primer iz 2019. u Melvichu pokazao je da je područje koje je re-wetovano pre 20 godina podnelo požar s minimalnom površinskom štetom. Zato je cilj obnove tresetišta u Škotskoj ambiciozan: 400.000 hektara do 2040. godine.
This small pool, which was created as a habitat for insects, was used to fight a small fire [RSPB Scotland]
„Treba to da radimo što više, što brže i što strateškije, posebno u kontekstu klimatskih promena,“ kaže Roxane Anderson sa Univerziteta Highlands and Islands.
Diverzitet mišljenja i potreba za istraživanjem
Debata o merama poput muirburn-a (kontrolisano paljenje vrijeska) i ispaše ostaje živa: neki upravnici zemljišta tvrde da su to korisni alati za smanjenje goriva, dok drugi ističu rizike i potrebu za strožim licenciranjem. Scottish Fire and Rescue Service i vlasnici imanja, koji često imaju suprotne poglede, u proteklih pet nedelja radili su rame uz rame pri gašenju požara, što je pokazalo da je saradnja moguće oruđe u borbi protiv divljih požara.
The cattle eat the vegetation as well as trampling it down to reduce "fuel load" [BBC]
Praktične mere i lokalne promene
Na terenu su, pored širenja vatrogasnih linija i stvaranja bara, korišćene i mašine za sečenje i mulčiranje, kao i ispaša stoke koja fizički smanjuje količinu goriva. Takođe, uvođenje zabrane loženja vatre i roštilja u letnjem periodu u Nacionalnom parku Cairngorms dovelo je do pada zabeleženih logorskih vatre/roštilja sa 94 na 36 u poređenju sa istim periodom prošle godine.
Patches of smouldering are still being found, six weeks after the fire started [BBC]
Zaključak
Ne postoji „srebrno rešenje“ koje će potpuno eliminisati rizik od divljih požara: neophodno je višeslojno pristupanje — kombinacija tehničkih barijera, obnove vlažnih staništa, promene vrste drveća i pametnog upravljanja vegetacijom. Sa klimatskim promenama koje donose duže i sušnije periode, ulaganja u ove mere sve više dobijaju karakter dugoročne zaštite. Najvrednija promena je, možda, to što su suprotstavljene strane bile prinuđene da rade zajedno — i sada postoji šansa da razmene prakse usmerene na smanjenje rizika od požara.
Pomozite nam da budemo bolji.
