Humanoidni roboti kojima upravljaju hirurzi po prvi put su uspešno izveli laparoskopsku kolecistektomiju na anesteziranim svinjama, prema studiji objavljenoj u Nature. Istraživači sa UCSD-a su prvo testirali motoričke sposobnosti robota na benč-top zadacima, pa zatim izveli teleoperisane zahvate sa hirurgom na konzoli i asistencijom pored stola. Operacije su uspešno završene uz minimalne komplikacije; tim ističe prednosti kao što su preciznost, manji zamor i prenosivost sistema, ali i izazove poput latencije i sudaranja instrumenata.
Po Prvi Put Humanoidni Roboti Izveli Laparoskopsku Kolecistektomiju Na Svinjama — Potencijal Za Teleskirurgiju

Po prvi put, humanoidni roboti kojim upravljaju hirurzi uspešno su izveli laparoskopsku kolecistektomiju (uklanjanje žučne kese) na anesteziranim svinjama, pokazujući izvodljivost teleoperisane humanoidne hirurgije u prekliničkom okruženju.
O studiji
Studija izvodljivosti objavljena u časopisu Nature potiče iz tima inženjera i hirurga sa Univerziteta Kalifornije u San Dijegu (UCSD). Istraživači su prvo procenili fine motoričke sposobnosti robota kroz niz benč-top zadataka koji su uključivali rukovanje neanimiranim predmetima i tipičnim hirurškim instrumentima, pod stalnom kontrolom iskusnog hirurga.
Kako je operacija izvedena
U prekliničkom ispitivanju, dva teleoperisana humanoidna robota radila su kao tim tokom laparoskopskog uklanjanja žučnih kesa kod svinja. Jedan hirurg upravljao je robotom sa konzole, dok je drugi lekar stajao uz sto i asistirao — a u jednom trenutku privremeno je uključen i dodatni robot za podršku. Oba zahvata su završena uspešno; zabeleženo je samo manje krvarenje u jednom slučaju koje je brzo kontrolisano.
Iskustvo je podsećalo na rane dane robotske hirurgije: postojala su ograničenja kao što su sudaranje instrumenata, kašnjenje signala i potreba za stalnim prepozicioniranjem instrumenata,
rekli su članovi tima, uključujući hirurga Shanglei Liu i operatera Ryana Brodericka, u izjavama za medije.
Prednosti i izazovi
Tim navodi nekoliko prednosti humanoidnih robota: povećana preciznost, manji zamor hirurga i znatno manji fizički otisak u operacionoj sali u poređenju sa klasičnim sistemima (npr. da Vinci). Humanoidne platforme su lako prenosive i zauzimaju manje prostora, što povećava mogućnost upotrebe u udaljenim, opasnim ili ograničenim sredinama — pa čak i u svemiru.
S druge strane, istraživači ističu tehnološke prepreke koje treba rešiti pre šire primene: smanjenje latencije, bolja koordinacija instrumenata da bi se izbegla kolizija i unapređenja u ergonomiji i stabilnosti sistema.
Tempo razvoja
Tim naglašava brzinu projekta: dok su prve generacije robotskih hirurških sistema zahtevale decenije razvoja do prakse na životinjama, ovaj projekat je od ideje do izvedene operacije stigao za približno devet meseci. To, smatraju autori, ukazuje na ubrzani tempo unapređenja i usavršavanja tehnike.
Zaključak
Rezultati su preklinički i predstavljaju važan korak prema mogućoj primeni humanoidnih robota u hirurgiji. Potrebna su dalja istraživanja i unapređenja sigurnosti pre nego što se ovakvi sistemi primene kod ljudi, ali studija otvara perspektivu teleskirurgije koja bi mogla proširiti dostupnost specijalizovane nege u udaljenim ili ograničenim okruženjima.
Studija je objavljena u časopisu Nature. Preklinični rezultati daju osnov za dalje testiranje i razvoj.
Pomozite nam da budemo bolji.


























