Izveštaj Syrian Centre for Media and Freedom of Expression upozorava da je najmanje 9 novinara ubijeno u Siriji u poslednjih pet godina, a mnogi su pritvoreni ili nestali tokom tranzicionog perioda nakon pada Asadovog režima. Dokument beleži ograničen pristup pogođenim područjima, manjak nezavisnih istraga i zakonodavne promene koje dodatno ugrožavaju slobodu medija. Centar poziva na hitne nezavisne istrage, veću transparentnost i bolju zaštitu novinara.
Novinari ciljano napadnuti u Siriji: Izveštaj poziva na nezavisne istrage i hitnu zaštitu

Novinarstvo u Siriji ostaje ozbiljno ugroženo uprkos promenama u vlasti nakon pada režima Bašara al-Asada, zaključuje izveštaj Syrian Centre for Media and Freedom of Expression. U poslednjih pet godina najmanje devet novinara je ubijeno, mnogi su pritvoreni ili nestali, a pristup pogođenim područjima je ograničen — često uz nedostatak transparentnih istraga.
Glavni nalazi izveštaja
- Najmanje 9 novinara ubijeno u vezi sa novinarskim radom u poslednjih pet godina; šest slučajeva povezano je sa periodom nakon pada režima.
- U martu 2025. registrovano je oko 1.400 poginulih u talasu sektaškog nasilja; ubistva novinara u tom talasu uglavnom nisu adekvatno istražena.
- Strani i lokalni novinari suočavaju se sa ograničenjima pristupa, zahtevima za detaljne informacije i učestalim kašnjenjima ili odbijanjem akreditacija.
- Pritvaranja, prinudna nestajanja i neadekvatna pravna zaštita ostaju uobičajeni — primeri uključuju Hassana Zazu, Bilala Abdul Kareema, Ahmeda Polada i Evu Maria Michelmann.
Primeri i kontekst
Većina ubijenih novinara bila je jasno obeležena kao medijski radnici — nosili su prsluke i šlemove ili su putovali vozilima sa natpisom "press". Mnoge porodice i kolege navode da nisu upoznati sa promptnim, nezavisnim ili javno objavljenim istragama o ovim ubistvima.
Neki slučajevi ilustruju složenu situaciju: fotoreporter Sari Majid A. Shoufi nestao je tokom izveštavanja o napadima na druzi u Suveidi; njegovo telo pronađeno je nakon deset dana. Alaa Mohammed, pripadnik alavitske zajednice, ubijen je u svom domu — prema izveštaju, moguće zbog političkih komentara.
Izveštaj dokumentuje i povrede od strane stranih aktera: ruska vojna straža je, kako se navodi, u martu 2025. fizički napala novinare Souria Posta, dok su novinari ANHA (Jihan Belkin i Nazim Dashdan) poginuli u dron napadu za koji se veruje da su ga izvele turske ili turski podržane snage.
Zakonodavni okvir i cenzura
Iako Ustavna deklaracija iz 2025. garantuje prava na slobodu mišljenja i medija, postojeći zakoni i nova regulativa oslabljuju ta jamstva. Zakon br. 20/2022 o suzbijanju kibernetičkog kriminala i Zakon br. 19/2024 koji uspostavlja Ministarstvo medija kritikovani su kao alati koji konsoliduju državni nadzor nad medijima i ograničavaju slobodu izražavanja.
Izveštaj dokumentuje i praksa ograničavanja medijskog pristupa pogođenim oblastima: strani mediji su često sprečavani da uđu, a lokalni izveštači su bili pod pritiskom, cenzurom ili izloženi opasnosti. Primer je i zabrana izvođenja pozorišne predstave u avgustu 2025. nakon kritika Tranzicione vlade u vezi sa postupcima tokom sektaških napada.
Zahtjevi i preporuke
Centar poziva na hitne, nezavisne i javno transparentne istrage svih ubistava i napada na novinare, jačanje zakonske zaštite i garancija za siguran pristup medija pogođenim područjima.
Izveštaj takođe naglašava potrebu međunarodnog nadzora i brige za pritvorene novinare, kao i garancije da novi zakoni neće služiti za širenje cenzure ili krivičnog gonjenja zbog novinarskog rada.
Napomena: Fotografija u originalu prikazuje muškarca u prsluku koji drži fotografiju novinara pored demonstranata sa natpisima na arapskom, Idlib, 11. avgusta 2025. (OMAR ALBAW/Middle East Images/AFP via Getty Images).
Pomozite nam da budemo bolji.























