Ujedinjene nacije procenjuju da je preko 16.000 civila koje je Rusija pritvorila tokom rata u Ukrajini i dalje lišeno slobode, često bez kontakta sa spoljnim svetom i pod uslovima koji krše međunarodno pravo. UN su dokumentovale rasprostranjenu torturu, seksualno nasilje i smrtne slučajeve među zarobljenicima, uključujući egzekucije i smrt zbog uskraćene medicinske pomoći. Emotivna svedočenja oslobođenih i aktivista izneti su pred Savetom bezbednosti, dok Rusija odbacuje optužbe kao "dezinformaciju".
UN: Više od 16.000 civila i dalje u ruskom pritvoru — dokumentovana rasprostranjena tortura i seksualno nasilje

Ujedinjene nacije procenjuju da je više od 16.000 civila koje je Rusija pritvorila tokom rata u Ukrajini i dalje lišeno slobode, često zadržavano bez kontakta sa okolinom i na osnovama koje ne zadovoljavaju međunarodno pravo.
Podaci i zapažanja UN
Claudia Fuentes Julio, pomoćnica generalnog sekretara UN za ljudska prava, izvestila je na neformalnom sastanku Saveta bezbednosti da se nastavlja „rasprostranjena i sistematska tortura i loše postupanje" nad ukrajinskim civilima i ratnim zarobljenicima, uključujući seksualno nasilje.
Upravni tim UN za ljudska prava intervjuisao je 910 ukrajinskih ratnih zarobljenika i 403 oslobođena civila. Više od 95% ratnih zarobljenika i oko 85% oslobođenih civila prijavilo je mučenja ili loše postupanje, često ponovljeno. Izveštaji uključuju fizičko zlostavljanje, seksualne napade, uskraćivanje hrane i nedostatak adekvatne medicinske nege.
Smrti i egzekucije
Genevinska kancelarija UN za ljudska prava dokumentovala je, kako je rečeno Savetu, pogubljenje 129 ukrajinskih ratnih zarobljenika na početku zatočeništva i 48 smrtnih slučajeva u pritvoru koji su, prema nalazima, posledica torture, uskraćivanja medicinske pomoći ili drugih nečovečnih uslova.
Emotivna svedočenja
Na sednici su izneti lični, potresni iskazi preživelih: krimsko-tatarska aktivistkinja Leniia Umerova opisala je višemesečno pritvaranje na "izmišljenim optužbama" i ciklus premeštanja kroz više zatvorskih objekata, dok je ukrajinski vojnik Khuan Leyva Garsija pričao o 1.183 dana kao ratni zarobljenik, te o mučenjima i teškom fizičkom propadanju (55 kg pri oslobađanju).
„Rusi su pokušavali da nas slome psihički i da nas nateraju da priznamo izmišljene zločine kroz batine, elektrošokove, izlaganje hladnoći i seksualno nasilje“, rekao je Garsija.
Intervjui sa ruskim i stranim zarobljenicima
Stručnjaci UN su takođe razgovarali sa 816 ruskih i 57 ratnih zarobljenika iz trećih zemalja koji su se borili u redovima ruskih snaga. Oko polovine tih ispitanika izjavilo je da je pretrpelo mučenje ili loše postupanje, najčešće tokom inicijalnih faza pritvaranja i ispitivanja.
UN napominju da su uslovi u ukrajinskim pritvorskim ustanovama, prema zabeleškama posmatrača, u većini slučajeva u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom i da su se poboljšali od 2022. godine.
Odgovori Rusije i Ukrajine
Zamenica ruske ambasadorke pri UN, Maria Zabolotskaya, izjavila je da se ruske snage pridržavaju međunarodnog humanitarnog prava i optužila sastanak za "dezinformacionu kampanju" koju, kako je rekla, navodno finansiraju države NATO-a. Navela je da su ruski zatvorenici u Ukrajini izloženi mučenju i zlostavljanju.
Ukrajinski zamenik ambasadora pri UN, Volodimir Pavličenko, kritikovao je odsustvo konstruktivnog razgovora sa ruske strane o povratku ratnih zarobljenika i svih civilnih pritvorenika, uključujući otetu decu.
Zaključak
UN-ovi nalazi ukazuju na ozbiljne i široko rasprostranjene kršenja prava pritvorenika i civila tokom rata. Međunarodna zajednica i dalje se suočava sa velikim izazovom u verifikaciji uslova pritvora u Rusiji, dok emotivna svedočenja oslobođenih pojačavaju pritisak za istrage i razmenu informacija.
Pomozite nam da budemo bolji.



























