UNESCO je hitnom procedurom uvrstio šest lokaliteta na glavnu i listu ugrožene Svetske baštine zbog posledica aktuelnih sukoba. Među njima su arheološka Sebastia na Zapadnoj Obali i pet utvrđenja u južnom Libanu, uključujući Beaufort. Odluka je doneta uprkos protivljenju Izraela, koji optužuje Hezbolah za militarizaciju i kritikovao je upis kao politički motivisan.
UNESCO Hitnom Procedurom Uvrstio Sebastiju i Pet Tvrđava Južnog Libana Na Listu Ugrožene Svetske Baštine

UNESCO je, uprkos protivljenju Izraela, na sastanku u Busanu (Južna Koreja) hitnom procedurom uvrstio šest lokaliteta istovremeno na glavnu listu Svetske baštine i na listu ugrožene baštine. Odluka je doneta zbog posledica tekućih sukoba u regionu i zabrinutosti za bezbednost i očuvanje ovih lokacija.
Šta je odlučeno
Komitet UNESCO-a glasao je da se na listu upišu: arheološki lokalitet Sebastia na Zapadnoj Obali i pet utvrđenja u regionu planine Amel na jugu Libana, među kojima je i tvrđava Beaufort. Odobrenje je prošlo uprkos kampanji izraelskog Ministarstva spoljnih poslova da predlozi budu odbijeni.
Sebastia (Zapadna Obala)
Sebastia, na uzvišenju blizu Nablusa, istorijski je povezana s drevnom Samarijom, prestonicom biblijskog Kraljevstva Izraela. Ostaci na lokalitetu obuhvataju slojeve od Gvozdenog doba preko rimskog, vizantijskog do islamskog perioda. Hrišćanska i islamska tradicija vezuju mesto i za grob Jovana Krstitelja.
Palestinske vlasti prve su zatražile zaštitu 2012. godine, ukazujući na planove izraelskih vlasti da eksproprišu oko 200 hektara okolnog zemljišta za nacionalni park. Kritičari navode da bi projekat sa ogradom, naplatom ulaznica i putem ograničenim za upotrebu od Izraelaca onemogućio palestinski turizam vezan za ruševine.
Tvrđave u Južnom Libanu
U Libanu su na spisak uvrštene pet utvrđenja u regionu planine Amel. Među njima je srednjovekovni zamak Beaufort, koji su, prema libanskim izvorima, izraelske snage zauzele u maju tokom sukoba s Hezbolahom. Libansko Ministarstvo kulture je saopštilo da je izraelsko bombardovanje već uništilo jedno utvrđenje (Šamaa) i da je i Beaufort ugrožen.
Izrael osporava ove tvrdnje, navodeći da je Hezbolah militarizovao Beaufort i iskoristio tvrđavu za vojne položaje, uključujući tunele ispod objekta. Libanski delegat je odbacio optužbe i izjavio da su tvrđave od 2000. služile pretežno turističkim i kulturnim svrhema.
Širi kontekst i reakcije
Rasprava oslikava dublji raskol između Izraela i UNESCO-a; Izrael je napustio agenciju 2019. godine optužujući je za pristrasnost i sada prisustvuje sednicama samo kao posmatrač. Izraelski ministar spoljnih poslova izjavio je da označavanje Sebastije ima cilj da izbriše "jevrejsku povezanost s ovom zemljom", dok je palestinski delegat istakao napore lokalnog stanovništva da štiti lokalitet "uprkos okupaciji i ograničenjima".
Ranije ove nedelje UNESCO je na listu ugroženih uneo i drevni grad Tire (Tyre). Istraga Al Jazeere, upoređujući satelitske snimke od januara do juna, opisala je obrasce namernog krčenja zemljišta i rušenja u gradu.
Napomena: Odluke UNESCO-a predstavljaju pokušaj zaštite kulturne baštine pogođene sukobima, ali su istovremeno predmet političkih sporova i kontradiktornih optužbi.
Pomozite nam da budemo bolji.




























