Tim iz Nemačke i Japana analizirao je kompletan INTEGRAL dataset i uočio slab 511 keV signal anihilacije pozitivnih čestica izvan Mlečnog puta, posebno iz Complex C i Magelanovog potoka. Ako se potvrdi, to bi značilo da Mlečni put proizvodi ~2–3 puta više pozitrona nego što se ranije mislilo (~1×1032/s). Najjači signal ima 4σ značajnost, pa su potrebna dalja posmatranja, uključujući NASA-in COSI (2027).
Astronomi Moguće Detektovali Antimateriju Izvan Mlečnog Puta — Novi Podaci Produbljuju Misteriju Pozitrona

Decenijama astronomi posmatraju karakterističnu 511 keV emisiju gama-zraka za koju se veruje da nastaje kada se pozitroni (antielektroni) i elektroni međusobno anihiliraju. Novi rad Thomasa Siegerta i Hirokija Yonede, zasnovan na celokupnom skupu podataka sa satelita INTEGRAL, sugeriše da su prvi put uočeni takvi signali izvan Mlečnog puta — naročito iz oblasti poznate kao Complex C i iz Magelanovog potoka.
Šta su pozitroni i zašto su važni?
Pozitroni su antimaterijski pandan elektronima: imaju istu masu i spin, ali suprotan električni naboj. Kada se sretnu sa elektronima, anihiliraju dajući izvor gama-zraka sa energijom od oko 511 kiloelektronvolti (keV). Mapiranje te emisije pomaže astronomima da prate gde u galaksiji nastaju i gde nestaju ti čudni delovi antimaterije.
Šta su autori otkrili?
Siegert i Yoneda su analizirali kompletan INTEGRAL dataset (2002–2025) i konstruisali najdetaljniju mapu 511 keV emisije do sada. Pronašli su slabe, ali postojane signale sa lokacija izvan galaktičkog diska: najubedljivije iz Complex C i potencijalno iz Magelanovog potoka. Signali su postajali značajniji kako su se kumulativni podaci uvećavali, što ukazuje da verovatno nisu instrumentalna pozadina.
Zašto je to neočekivano?
U standardnom scenariju, pozitroni moraju da usporavaju (postanu "spori") pre nego što efikasno anihiliraju. Zbog toga se smatra da većina anihilacija treba da se događa unutar gustijih delova galaksije. Otkrivanje anihilacije u udaljenim gasnim strukturama sugeriše da bar deo pozitrona napušta Mlečni put sa dovoljno visokom energijom da putuje daleko pre nego što uspori i anihilira — što je bilo neočekivano i otežava objašnjenje izvora tih čestica.
Koliki je uticaj na procene proizvodnje pozitrona?
Ako pozitivni zaključci o bekstvu delova pozitronskog toka budu potvrđeni, trenutne procene proizvodnje pozitrona u galaksiji bi morale da se povećaju. Siegert i Yoneda navode vrednost od reda ~1×1032 pozitrona u sekundi (oko 2–3 puta više od ranijih procena), što dodatno opterećuje konvencionalne astrofizičke izvore kao što su radioaktivni raspadi, pulsari i akrecioni sistemi.
Kolika je verovatnoća greške i naredni koraci
Najjači signal dostigao je statističku značajnost od ~4σ (≈1 u 15.000 šansi da je fluktuacija). U fizici se tipično zahteva 5σ da bi se proglasilo otkriće, pa su potrebna dodatna posmatranja i nezavisne potvrde. U narednim godinama ključnu ulogu može odigrati NASA-in instrument COSI, planiran za lansiranje 2027. godine, koji bi mogao preciznije mapirati 511 keV emisiju i utvrditi poreklo pozitronskih izvora.
Moguće implikacije: Ako se rezultati potvrde, biće potrebno razmotriti i nekonvencionalne izvore, uključujući određene modele tamne materije koji proizvode lake čestice, kako bi se objasnila povećana proizvodnja pozitrona.
Zaključak: Nalazi predstavljaju "tantalizujuće naznake" koje, ako budu potvrđene, produbljuju jednu od najdužih zagonetki moderne astrofizike — poreklo i brojnost pozitronske populacije u Mlečnom putu. Za konačne zaključke neophodna su dodatna posmatranja i nezavisne analize.
Rad: Thomas Siegert & Hiroki Yoneda, objavljeno u Astronomy & Astrophysics. Podaci: INTEGRAL (2002–2025). Buduće potvrde: COSI (planirano lansiranje 2027).
Pomozite nam da budemo bolji.



























