Nova analiza IHME pokazuje da su ljudi globalno živeli duže između 1990. i 2023, ali su istovremeno provodili više godina u lošem zdravstvenom stanju — prosečno 14,5% života 2023. u odnosu na 13,6% 1990. Najveće pogoršanje zabeleženo je u najbogatijim zemljama, a u SAD je "morbidity gap" oko 14 godina (17,8%). Glavni uzročnici su mišićno‑koštani i mentalni poremećaji, kao i gubitak sluha; stručnjaci pozivaju na preusmeravanje fokusa medicine sa produžetka života na očuvanje funkcije i prevenciju.
Duži život, lošije zdravlje? IHME upozorava na rast "morbidity gapa" širom sveta
A recent study found that the number of years people spend in poor health is widening, especially in America.
Ljudi širom sveta žive duže, ali istovremeno provode više godina suočavajući se sa lošim zdravljem, pokazuje nova analiza Instituta za mere i procenu zdravlja (IHME) objavljena u časopisu The Lancet Public Health.
Šta istraživanje pokazuje
Istraživanje koje obuhvata podatke o 204 zemlje i teritorije za period 1990–2023. pokazuje da se "morbidity gap" — broj godina provedenih u lošem zdravstvenom stanju — povećao u 203 od 204 analizirane zemlje. Globalno, 2023. prosečno je 14,5% života provedeno u lošem zdravlju, u odnosu na 13,6% 1990. godine.
Researchers recently found people are spending more years living with chronic diseases and disabilities.
Između 1990. i 2023. godine očekivani životni vek pri rođenju porastao je sa 64,6 na 73,8 godina, dok je očekivani zdrav životni vek porastao sa 55,9 na 63,1 godinu. Pošto su dobici u preživljavanju nadmašili dobitke u godinama provedenim u dobrom zdravlju, ljudi sada provode više godina sa hroničnim bolestima i ograničenjima.
Geografske i demografske razlike
Najveće širenje "morbidity gapa" zabeleženo je u najbogatijim zemljama, gde su dostupni resursi za produženje života. U Sjedinjenim Državama razlika iznosi oko 14 godina ili 17,8% očekivanog životnog veka. Žene, iako žive duže od muškaraca, često provode više godina u lošem zdravstvenom stanju.
Many older Americans are socially isolated, though research shows relationships are important to longevity, an expert said.
Glavni uzroci
Istraživači navode da mali broj hroničnih, uglavnom nefatalnih stanja doprinosi većini godina provedenih u lošem zdravlju. Među njima su:
- Mišićno‑koštani poremećaji (posebno bol u donjem delu leđa)
- Mentalni poremećaji (depresija, anksioznost)
- Gubitak sluha, padovi i druge nenapravne nezarazne bolesti
Ove grupe uzroka čine otprilike 57% svih godina provedenih u lošem zdravlju. Dodatni faktori uključuju visoku vrednost glukoze natašte, gojaznost i demografsko starenje stanovništva.
A continued sense of purpose and belonging may lead people to live longer and healthier lives, according to an expert.
Preporuke stručnjaka
Direktor IHME, dr Christopher Murray, ističe da budući napredak u javnom zdravlju treba da obuhvati ne samo produženje života, već i poboljšanje zdravih godina (healthspan). Dr Antony Chu naglašava da je medicina uspela da odloži smrt — ali ne i funkcionalni pad, koji često znači godine provedene sa bolom, invalidnošću ili gubitkom nezavisnosti.
„Sledeća granica medicine nije samo dodavanje godina životu, već dodavanje života godinama. Fokus treba biti na očuvanju funkcije, ranom prepoznavanju i prevenciji funkcionalnog opadanja,“ rekao je dr Chu.
Konkretniji pristupi koje stručnjaci preporučuju uključuju rutinsko praćenje i očitavanje mobilnosti, mišićne snage, ravnoteže, sluha i kognicije; promociju progresivnog treninga otpora; programe prevencije padova; ranu terapiju hroničnog bola i jačanje mentalnog zdravlja i socijalne povezanosti.
Zaključak
Iako je produženje životnog veka postignuće moderne medicine, studija upozorava da zdravlje u tim dodatnim godinama često nije adekvatno očuvano. Preporuka je da zdravstveni sistemi i politke više investiraju u prevenciju, dugoročno upravljanje hroničnim stanjima i mere koje će smanjiti broj godina provedenih u lošem zdravlju.
Pomozite nam da budemo bolji.
