Arheolozi su u Al-Ruba'iyat (Al-Qalaye, Hosh Issa) otkrili manastir iz 5. veka koji spada među veće poznate ranohrišćanske komplekse. Kompleks sadrži 13 svodnih prostorija — od monaških ćelija i kuhinja do velikih sala za poučavanje i prijem gostiju. Pronađeni su keramika, stubni elementi, mermerni stub, krečnjački krst i murali sa koptskim motivima, dok ostaci hrane otkrivaju navike ishrane monaške zajednice. Istraživanje predvodi Samir Rizq Abdel-Hafez u okviru napora egipatskih organa za antikvitete.
Veliko otkriće u Egiptu: Otkriven jedan od najvećih ranohrišćanskih manastira

Arheolozi u severnom delu Egipta otkrili su ostatke velikog ranohrišćanskog manastira iz 5. veka, otvarajući retki uvid u period koji je usledio nakon doba faraona. Nalazište u oblasti Al-Ruba'iyat (Al-Qalaye, kod Hosh Issa) prema prvim procenama spada među veće poznate monaške komplekse iz ranog hrišćanskog perioda (prema izveštaju Popular Mechanics).
Otkriće i struktura kompleksa
Iskopavanja su otkrila ukupno 13 svodnih prostorija koje su obuhvataju monaške ćelije, zajedničke prostorije, skladišta, kuhinjske instalacije i nekoliko većih sala predviđenih za poučavanje i prijem gostiju. Postoje jasni dokazi da se kompleks širio tokom vremena, što ukazuje na rast zajednice i sve veću organizovanost monaškog života.
Nalazi
Među arheološkim predmetima pronađeni su fragmenti keramike, baze i kapiteli stubova, mermerni stub, kao i molitvena prostorija identifikovana po krečnjačkom krstu. Velika severna dvorana sa kamenim klupama, ukrašenim motivima biljaka, verovatno je služila za prijem gostiju.
Koptska umetnost i svakodnevica
Na zidovima su uočeni ostaci muralnog slikarstva sa koptskim motivima: prikazi monaha, pletene šare, gazele, listovi i osmocvetni cvetovi izvedeni u crvenim, crnim i belim pigmentima koji su vremenom izbledeli. Pored umetničkih nalaza, pronađeni su i ostaci ishrane (životinjske kosti, školjke, posude za skladištenje hrane), što daje podatke o dnevnim navikama zajednice.
Značaj za istoriju
Manastir osvetljava transformaciju egipatskog društva u vekovima posle ptolomejskog perioda, kada su hrišćanske zajednice postale važni centri religije, umetnosti i učenja. Hrišćanstvo je u Egipat stiglo u ranom periodu nove ere, a tradicija pripisuje dolazak Svetom Marku Evanđelisti; u 5. veku Egipat je već bio važan centar koptske kulture.
Istraživanje i budući radovi
Iskopavanje vodi arheolog Samir Rizq Abdel-Hafez, a rad je deo kontinuiranih napora egipatskih organa za antikvitete da dokumentuju i istraže ranu hrišćansku baštinu zemlje. Istraživači trenutno analiziraju arhitekturu, umetnost i artefakte kako bi rekonstruisali funkcije prostorija, hronologiju izgradnje i svakodnevni život monaha. Dalja iskopavanja u Al-Qalaye i susednim lokalitetima očekuju se da pruže dodatne informacije o razvoju koptske umetnosti i monaškog sistema u ovom delu oaze.
Napomena: Informacije su prenete prema izveštajima medija i zvaničnih egipatskih izvora; interpretacije se mogu dopuniti kako arheolozi objave dalja saopštenja.
Pomozite nam da budemo bolji.




























