Austronaga minuta, fosil iz Yunnana star oko 245 miliona godina, iznenađujuće je dobro očuvao stomak, jetru i creva. Pronađen je jednokomorni, vrećasti stomak, dok su u crevima otkrivene riblje krljušti — dokaz predatorske ishrane. Tragovi hemoglobina koji sadrže povišen sadržaj gvožđa ukazuju na izuzetan stepen očuvanosti; nalaz pomaže da se bolje razume rana evolucija arhosura i prelazak nekih reptila u morske ekosisteme.
Izvanredan fosil iz Yunnana otkriva unutrašnje organe morskog reptila starog 245 miliona godina

Naučnici su u jugozapadnoj kineskoj provinciji Yunnan otkrili izuzetno očuvan fosil dugovratog morskog reptila iz perioda trijasa — Austronaga minuta. Fosil stari oko 245 miliona godina sačuvao je unutrašnje organe uključujući stomak, jetru i creva, što pruža redak i vredan uvid u anatomiju ranih reptila pre pojave dinosaurusa.
Šta fosil otkriva
Primerak je bio dugačak oko 60 cm i imao je relativno malu glavu sa uskom njuškom i oštrim očnjacima, što ukazuje na specijalizovanu ishranu ribom. Imao je dugačak vrat, snažan rep, velike prednje peraje i manje zadnje peraje; čini se da je većinu pogona dobijao repom, dok su prednje peraje služile za upravljanje, a vrat za hvatanje plena.
Najvažniji nalaz je potpuna konzervacija gastrointestinalnog trakta. Fosil pokazuje vrećasti, jednokomorni stomak — jednostavniju građu u poređenju sa dvoodelnim stomakom koji je prisutan kod ptica, krokodila i nekih dinosaurusa. Autori studije tumače da je dvoodelni stomak verovatno nastao kasnije u evoluciji arhosura, bliže pojavi ptica i krokodila.
Iza stomaka su jasno vidljivi ostaci jetre koja zadržava crvenu nijansu. Istraživači su identifikovali i hemijske tragove koji ukazuju na ostatke hemoglobina sa povišenim sadržajem gvožđa — izuzetno retka detekcija u fosilu te starosti. U crevima su pronađene riblje krljušti, što direktno potvrđuje predatorsku, ribolovnu ishranu Austronage.
Značaj za paleontologiju
Otkriće donosi vredne informacije o ranoj evoluciji arhosura (grupe koja uključuje krokodile, dinosauruse, pterosauruse i ptice) i o tome kako su neke kopnene linije reptila prešle na život u moru posle permskog masovnog izumiranja. Austronaga predstavlja primer visoke stepen akvatilne adaptacije u toj grupi i pokazuje funkcionalne osobine prilagođene za lov u plitkim, toplim ekvatorijalnim morima tog vremena.
Iako je pronađeni jedinka bila relativno mala, istraživači nisu sigurni da li je u pitanju potpuno odrasao primerak, pa mogućnost veće veličine vrste nije isključena. Nalaz je opisan u časopisu Science Advances, a u izveštaju je prenet rad novinara Reutersa Will Dunham-a.
Izvor: Studija u Science Advances; izveštaj Reuters/Will Dunham.
Pomozite nam da budemo bolji.
























