Studija na 45 učesnika pokazuje da se mozak reorganizuje kako tinitus prelazi iz akutne u hroničnu fazu: akutni tinitus aktivira mrežu salijentnosti i slabi centralnu izvršnu mrežu, dok hronični tinitus uspostavlja stabilnije obrasce komunikacije slične zdravim kontrolama. Autori ovo tumače kao neuroplastičnu adaptaciju koja može olakšati funkcionisanje, ali i otežati terapiju; potrebne su veće i longitudinalne studije.
Mozak Se Reorganizuje Kad Tinitus Postane Hroničan

Ako nikada niste morali da podnosite neumoljni zvuk tinitusa, teško je zamisliti koliko to može uticati na svakodnevni život. Nova studija sugeriše da mozak ne reaguje isto u svim fazama tinitusa: dok je početni period obilžen pojačanom budnošću, kasniji — hronični — stadijum karakteriše reorganizacija mreža koja liči na uspostavljanje 'novog normalnog'.
Šta je tinitus?
Tinitus je percepcija zvuka koji samo obolela osoba čuje — visok ton, zujanje, kliktanje ili nizak brum. Može nastati zbog oštećenja slušnog sistema, ali se javlja i kod ljudi sa naizgled normalnim sluhom. Sve češće istraživanje pokazuje da tinitus utiče i na druge oblasti mozga, ne samo na auditivni sistem.
Kako je studija sprovedena
Istraživači predvođeni Meng-Fang Gongom regrutovali su 45 učesnika bez očiglednog gubitka sluha: 15 sa akutnim tinitusom (manje od 6 meseci), 15 sa hroničnim tinitusom (više od 6 meseci) i 15 zdravih kontrola. Svaki učesnik je nosio neinvazivnu EEG kapu tokom 10 minuta mirovanja, a tim je analizirao kako se velike moždane mreže dinamički aktiviraju i komuniciraju tokom vremena.
Glavni nalazi
Osobe sa akutnim tinitusom pokazale su češće prelaze ka stanjima sa pojačanom aktivacijom mreže salijentnosti — sistema koji određuje šta zahteva pažnju. Istovremeno, u akutnoj grupi registrovano je smanjenje aktivnosti centralne izvršne mreže, koja pomaže u kognitivnoj kontroli i habituaciji (učenju da se ignorišu konstantni pozadinski podražaji).
Suprotno tome, kod osoba sa hroničnim tinitusom obrasci tranzicija između mreža delovali su stabilnije i bliže zdravim kontrolama. Autori to tumače kao neuroplastičnu adaptaciju: mozak reorganizuje komunikaciju među mrežama kako bi se prilagodio stalnom 'fantomskom' zvuku.
"Razumevanje dinamičke interakcije između ovih mreža kroz napredovanje tinitusa ključno je za rasvetljavanje njegove patofiziologije", navode autori.
Zašto je to važno
Otkriće objašnjava zašto akutni i hronični tinitus mogu različito uticati na pacijente i sugeriše da terapije mogu zahtevati različit pristup u zavisnosti od trajanja simptoma. Reorganizacija moždanih mreža može pomoći nekim pacijentima da funkcionišu, ali istovremeno može otežati lečenje ciljanjem samo auditivnog sistema.
Ograničenja i naredni koraci
Studija je poprečna i obuhvatila je relativno mali uzorak. Potrebne su veće i longitudinalne studije koje će pratiti iste osobe od pojave simptoma do eventualne hronifikacije kako bi se potvrdilo da li i kako individualni mozak menja obrasce kroz vreme.
Rad je objavljen u časopisu iScience, a istraživanje vodi Meng-Fang Gong sa First Affiliated Hospital of Soochow University.
Pomozite nam da budemo bolji.


























