NASA-in rover Curiosity poslao je fotografije poligonalnih pukotina nalik saću na Marsu, širokih oko 1,5–3 inča (≈3,8–7,6 cm), koje se prostiru oko butea Miraflores visokog 20 stopa (6 m). Neki poligoni nose tragove starih pukotina u blatu, što ukazuje na cikluse vlažnih i suvih perioda. Ranija otkrića uključuju ugljenikove molekule koje su mogući prekursori RNA i DNA, ali poreklo tih molekula — biološko ili geološko — još nije razjašnjeno.
Curiosity Otkrio „Saće“ Na Marsu — Poligonalne Pukotine Mogu Otkriti Drevnu Vodu

Ljubitelji svemira imaju razlog za uzbuđenje: NASA-in rover Curiosity poslao je nove, zapanjujuće fotografije površine Marsa koje prikazuju geometrijske, poligonalne pukotine nalik saću.
Tokom istraživanja suvog, pustinjskog terena rover je zabeležio mrežu poligona širokih otprilike 1,5–3 inča (≈3,8–7,6 cm) koja se prostire koliko daleko rover može da vidi. Strukture se čak obavijaju oko stranica obližnjeg butea nadimka Miraflores, visokog oko 20 stopa (6 metara).
"Poligonalni oblici šire se u svim pravcima koliko rover može da vidi," navodi NASA. "Oni se čak obavijaju oko stranica obližnjeg butea nadimka Miraflores."
Šta su ove pukotine i kako su nastale?
Naučnici ih opisuju kao polygonal fractures — regularne pukotine koje mogu nastati na nekoliko načina: sušenjem blata (desikacijom), cikličnim zamrzavanjem i odmrzavanjem (termalna kontrakcija) ili mehaničkom kompresijom koja izbacuje vodu iz sedimenta kada je površina bila zakopana. Neki poligoni pokazuju direktne tragove starijih pukotina u blatu, što ukazuje na naizmenične periode vlažnih i suhih uslova u prošlosti.
Zašto je ovo važno?
Curiosity je već ranije otkrio hemijske tragove drevne vodene sredine — uključujući ugljenikove molekule koje se smatraju mogućim prekursorima RNA i DNA. Ipak, naučnici još ne mogu sa sigurnošću da kažu da li su ti organski sastojci nastali biološkim ili geološkim procesima. Otkriće poligonalnih pukotina pomaže u rekonstrukciji nekadašnje hidrologije lokaliteta i daje nove smernice za traženje okruženja koja su mogla podržavati mikrobiološki život.
Pored naučnog značaja, razumevanje rezervi i istorije vode na Marsu ima praktičnu vrednost za buduće ljudske misije i eventualne kolonije, jer voda predstavlja ključan resurs.
Šta sledi?
Istraživači nastavljaju da mere oblik i hemijski sastav područja oko Mirafloresa kako bi bolje razumeli poreklo poligona. Dalje analize će pomoći da se razjasni koliko su česte ovakve strukture i kakvu su ulogu imale u geološkoj i potencijalno biološkoj istoriji crvene planete.
Pomozite nam da budemo bolji.




























