Saxifraga candelabrum, biljka s Hengduan planina koja živi iznad 2.500 m, dokazano je karnivorna prema studiji objavljenoj 4. avgusta u Nature Communications. Istraživanje je pokazalo da biljka hvata insekte lepljivim dlakama, izlučuje fosfataze i apsorbuje stabilni azot iz obeleženog plena. Herbarijski nalazi i genetska analiza podržavaju zaključak da je karnivorija adaptacija na nitratno siromašna staništa.
Otkriće u Hengduanu: <i>Saxifraga candelabrum</i> Dokazano Karnivorna — Darvinova Pretpostavka Potvrđena
Close-up of a carnivorous plant with hairs. An insect is stuck on some of the hairs.
Naučnici su potvrdili da cvetajuća biljka Saxifraga candelabrum, koja raste u planinskim predelima jugozapadne Kine, zaista hvata, vari i apsorbuje hranljive materije iz insekata — što potvrđuje više od 150 godina staru pretpostavku Čarlsa Darvina.
Gde i kako živi
S. candelabrum naseljava nadmorske visine iznad 2.500 metara u Hengduan planinama, području koje povezuje jugoistočne delove Tibetske visoravni sa Yunnan-Guizhou visoravni. Za razliku od većine poznatih karnivornih biljaka koje rastu u vlažnim močvarnim staništima, ova vrsta živi u relativno suvim, nitratno siromašnim alpskim zemljištima — uslovima koji često podstiču evoluciju karnivorije.
Scientists discovered that a plant growing on mountains in southwest China is carnivorous. | Credit: Xin-Jian Zhang
Kako je dokazano da je karnivorna
Istraživači su kombinovali terenska zapažanja, preglede herbarijskih primeraka, biohemijske testove i genetsku analizu. Zrele biljke su u proseku imale 71 zarobljenog insekta, a u herbarijskim uzorcima 43 od 45 primeraka nosilo je ulovljene insekte, što ukazuje da je hvatanje plena rasprostranjen fenomen u ovoj vrsti.
Tim je otkrio i enzime tipične za karnivore: fosfataze su vizualizovane fluorescentnim označavanjem, što ukazuje na sposobnost razgradnje organskih materija iz plena. Da bi dokazali apsorpciju hranljivih materija, istraživači su voćne muve obeležili stabilnim oblikom azota i nahranili biljke. Nakon hranjenja, S. candelabrum je pokazala porast stabilnog azota — isto kao i kontrolna poznata karnivorna vrsta, dok nekarnivorna kontrola nije imala takav porast.
S. candelabrumsecretes a viscous substance that coats its hairs, meaning insects get stuck on the stem and branches if they fly too close. | Credit: Xin-Jian Zhang
Genetika i evolucijska interpretacija
Genetska analiza je pokazala da S. candelabrum deli gene sa poznatim karnivornim biljkama vezane za privlačenje plena, varenje i apsorpciju nutrijenata. Autori zaključuju da su lepljive dlake, prvobitno adaptacija za odbranu od biljojeda, preobražene u efikasne zamke kako bi biljka nadoknadila manjak hranljivih materija u tlu.
„Darvinova hipoteza iz 1875. bila je važna inspiracija za naše istraživanje,“ rekao je koautor Hang Sun.
Širi značaj
Ovo je prvi dokumentovani slučaj karnivorije u rodu Saxifraga. Istraživači naglašavaju da bi i druge vrste iz porodice Saxifragaceae, koje imaju lepljive žlezdane dlake, mogle biti karnivorne — tačno onako kako je Darvin predvideo. Otkriće proširuje granice znanja o karnivoriji među cvetajućim biljkama i pokazuje da se ova strategija može pojaviti i u suvim alpskim staništima, a ne samo u močvarnim okruženjima.
Napomena: Veći insekti koji služe za oprašivanje ređe zapadaju u dlake, što sugeriše da je vrsta evoluirala ravnotežu između privlačenja oprašivača i hvatanja plena.
Pomozite nam da budemo bolji.
