Vlasnici porušenih objekata na Gazivodama dobili su račun od oko 2.000 € za troškove rušenja, sa rokom plaćanja od 30 dana. U nekoliko talasa porušeno je 16 vikendica, jedna kuća i hotel „Jezero“, iako je ročište o vlasništvu bilo zakazano za 12. avgust. Pravnik Dragutin Nenezić upozorava na pravnu nesigurnost, nestanak stvari iz objekata i pritisak na srpsko stanovništvo na severu KiM. Vlasnici tvrde da imaju ugovore sa Srbija Šumama i najavljuju sudske sporove za naknadu štete.
Priština traži da Srbi plate rušenje na Gazivodama — vlasnici dobili račun od oko 2.000 €

Vlasnici objekata koji su nedavno porušeni na području Gazivoda dobili su račun od oko 2.000 evra za troškove rušenja, sa rokom plaćanja od 30 dana, saopštio je pravnik i jedan od zastupnika vlasnika, Dragutin Nenezić.
Nenezić ukazuje da niko ne vodi računa o stvarima koje su ostale u porušenim objektima niti je izdata bilo kakva potvrda o njihovom preuzimanju. Postoji i neizvesnost da li će te stvari ikada biti vraćene vlasnicima.
„Niko ne pominje stvari koje su bile unutra, koje su odnete. Nije data nikakva potvrda o tome. Da li će te stvari ikada biti vraćene ili neće — apsolutno nikoga ne zanima. Jednostavno: sruši se, plati se i to je to“, rekao je Nenezić za Insajder.
Ročište u sporu o vlasništvu nad pojedinim objektima bilo je zakazano za 12. avgust, što, kako ističu vlasnici i njihov pravni zastupnik, dodatno dovodi u pitanje zakonitost i redosled postupaka s obzirom na to da su objekti već uklonjeni.
U nekoliko talasa u prethodnih nekoliko nedelja, nakon isteka ultimatuma prištinskog preduzeća, na Gazivodama je porušeno ukupno 16 vikendica, jedna stambena kuća i hotel „Jezero“. Hotel je srušen uprkos najavljenom sudskom ročištu o vlasništvu.
Porodica Jakšić tvrdi da je hotel izgrađen na imanju pradedovine i da je u objekat uloženo oko 800.000 evra, pri čemu su najveća ulaganja bila u periodu 2003–2008. Aleksandar Jakšić, sin vlasnika hotela, o tome je govorio za medije u Srbiji.
Rušenja nisu obustavljena ni nakon što je veliki broj vlasnika pokrenuo sudske postupke uz tvrdnju da poseduju ugovore o korišćenju zemljišta sa preduzećem „Srbija Šume“. Prema nezvaničnim podacima, na Kosovu i Metohiji postoji navodno više od 300.000 objekata izgrađenih bez dozvola, ali predstavnici vlasnika i pravnici tvrde da se u praksi sprovođenje mera najčešće odnosi na imovinu Srba.
Pravni predstavnici pogođenih porodica ocenjuju da je položaj meštana na tom području pravno i socijalno ugrožen: mnogi razmatraju odlazak zbog problema sa školstvom, zdravstvom i bezbednošću. Slučaj na Gazivodama izaziva pitanja o poštovanju procesa, pravima vlasnika i procedurama za zaštitu pokretne imovine.
Šta sledeće?
Vlasnici očekuju da će sudske sporove iskoristiti da dokažu svoje pravo na imovinu i eventualno traže naknadu štete, ali su i skeptični u pogledu brzine i pravičnosti pravnih postupaka. Do tada, oni ostaju suočeni sa računima za rušenje i nesigurnošću oko sudbine svoje imovine.
Pomozite nam da budemo bolji.


































