Konkurencija SAD i Kine za južni pol Meseca intenzivira se 2026. Kina planira misiju Chang'e‑7 koja će direktno tražiti vodeni led, dok SAD računaju na privatne sletere kao što je Griffin (krajem 2026.). Glavna pitanja su tehnički izazovi (npr. dopunjavanje krio‑goriva u orbiti), pravne praznine oko eksploatacije resursa i geopolitika koja može ometati saradnju.
Svemirska trka 2026: Chang'e‑7, Griffin i borba za južni pol Meseca

Takmičenje za uticaj na Mesecu ubrzano je proteklih godina: Kina beleži brze rezultate u robotskim misijama i ambiciozno planira trajno naselje, dok SAD kombinacijom javnog i privatnog sektora pokušavaju da odgovore. U fokusu je južni pol Meseca — oblast za koju naučnici veruju da krije vodeni led, ključan resurs za gorivo, vodu i život u svemiru.
Zašto je južni pol važan
Južni pol je strateški bitan jer tamošnji krateri mogu čuvati vodeni led u senkama. Taj led može da se preradi u raketno gorivo, vazduh za disanje i pitku vodu, što bi značajno olakšalo dugoročnu ljudsku prisutnost na Mesecu i dalje misije ka Marsu.
Šta Kina planira
Kina je u poslednjih pet godina napravila niz značajnih koraka: lansiranje orbitalne laboratorije Tiangong, prikupljanje uzoraka sa tame strane Meseca i ubrzano razvijanje lunarnog programa. Državni plan predviđa izgradnju trajnog naselja do 2040. godine, a uskoro je očekivana misija Chang'e‑7 koja će, prema objavama kineskih zvaničnika, kombinovati orbiter, sletelicu, rover i mobilni "hoper". Chang'e‑7 takođe planira bušenje i direktnu analizu mogućeg leda — korak koji bi Kinu mogao da postavi ispred konkurenata u prikupljanju ključnih podataka.
„Ako lunarni vodeni led uspešno bude lociran, mogao bi značajno da smanji troškove i vreme transporta vode sa Zemlje…“, rekao je Tang Yuhua, zamenik glavnog projektanta misije Chang'e‑7.
Šta rade SAD i privatni sektor
SAD se oslanjaju na javno‑privatna partnerstva i kompanije kao što su SpaceX, Blue Origin i Astrobotic. NASA finansira misiju kompanije Astrobotic, čiji je sletelica Griffin planiran za isporuku na južni pol krajem 2026. Tokom 2026–2027. očekuju se i probe za Artemis III, tokom kojih bi prototipovi lunarnog sletera mogli da testiraju dokovanje sa Orion kapsulom u niskoj orbiti.
Međutim, ključni tehnički izazov za američki pristup je refueling u Zemljinoj orbiti — transfer krio‑goriva između svemirskih plovila u otvorenom kosmosu, što do sada nikada nije izvedeno u praksi.
Tehnički i pravni izazovi
- Inženjerski izazovi: sletanja na ledene, strme i tamne terene južnog pola su složenija od ranih Apolo misija.
- Logistički izazovi: za dugoročne baze potrebna je stabilna energija — razmatra se i nuklearno napajanje, gde Rusija ima istorijsko iskustvo.
- Pravni praznjak: Spoljni svemirski ugovor (1967) zabranjuje nacionalno prisvajanje, ali ne razjašnjava jasno upravljanje i vlasništvo nad eksploatacijom resursa.
Geopolitika i moguće ishode
SAD su skrojile pravila kroz Artemis Accords (sedamdeset zemalja je potpisalo), ali Kina i neke saveznice nisu potpisale te akorde. Pitanja oko bezbednosnih zona, prava na resurse i intelektualne svojine komplikuju saradnju. Ipak, stručnjaci upozoravaju da Mesec može biti dovoljno veliki da omogući paralelne zone uticaja i potencijalnu buduću saradnju u specifičnim oblastima — primer ranijeg hlađenja odnosa SSSR‑SAD koji je kasnije prerastao u saradnju na ISS.
Šta treba pratiti u narednim mesecima
- Hitan raspored lansiranja Chang'e‑7 i rezultate analize terena i leda.
- Uspeh misije Griffin (Astrobotic) i napredak testova za Artemis III.
- Međunarodne inicijative za regulisanje eksploatacije lunarnih resursa i pregovori o bezbednosnim zonama.
Autor: izveštavala je Simone McCarthy za CNN. Lokalni prevod i adaptacija za srpsko‑hrvatsko govorno područje.
Pomozite nam da budemo bolji.
























