Više od 178.000 afričkih državljana napustilo je Južnu Afriku poslednjih meseci zbog pojačanih kontrola, repatrijacija i nasilnih anti-imigrantskih protesta. Najveći talas povrataka zabeležen je u Zimbabveu i Malaviju, a zvanične deportacije čine manji deo ukupnog broja. Humanitarne organizacije upozoravaju na rizike za decu i osobama sa hroničnim bolestima, posebno onima na terapiji za HIV. Događaji su izazvali diplomatske tenzije i pozivaju na koordinisane regionalne odgovore.
Masovni povratak: Više od 178.000 imigranata napustilo Južnu Afriku zbog protesta i deportacija

Više od 178.000 afričkih državljana napustilo je Južnu Afriku u poslednjim mesecima, podstaknuto pojačanim kontrolama nedokumentovanih migracija, ponudama za repatrijaciju i serijom nasilnih protivimigrantskih protesta koji su mnoge naterali da odu iz straha za bezbednost.
Skala povrataka
Zvanični podaci zemalja prijema pokazuju da je najviše povratnika zabeleženo u susednom Zimbabveu — preko 115.000 od kraja maja — dok se u Malavi vratilo više od 56.000 ljudi. Nigerija, Gana, Mozambik i Lesoto takođe su prijavili po više hiljada svojih državljana koji su se vratili. Južnoafričke vlasti navode da je zvanično deportovano oko 19.000 osoba od aprila; ostali su otišli preko organizovanih repatrijacija ili vlastitom odlukom.
Humanitarne posledice
Grupe za zaštitu ljudskih prava i međunarodne organizacije upozoravaju na ozbiljne posledice naglih i masovnih povrataka: hiljade dece su ispisane iz škola, a mnogi pacijenti, posebno osobe koje žive sa HIV-om, ostali su bez terapije i medicinske dokumentacije. Lekari bez granica (MSF) postavili su šatorske ambulante na prelazu Beitbridge kako bi hitno pomogli povratnicima bez lekova i podlegnutih terapija.
Nasilje, optužbe i diplomatske tenzije
Protesti protiv ilegalnih migracija u Južnoj Africi eskalirali su tokom godine i kulminirali su nacionalnim demonstracijama 30. juna, koje su organizatori opisali kao "rok" za odlazak nedokumentovanih migranata. U nekim zajednicama zabeleženi su napadi "od vrata do vrata", paljevine i pretnje, uključujući i slučajeve smrtnih ishoda koje su neke zemlje, poput Mozambika, označile kao ubistva povezana sa napadima na migrante. Pretoria osporava određene tvrdnje i navodi da su neka ubistva povezana sa kriminalom, dok policija istražuje niz slučajeva.
Reakcija vlasti i regionalne posledice
Predsednik Cyril Ramaphosa osudio je nasilje protiv migranata, ali je priznao propuste u sprovođenju imigracionih zakona i najavio pojačane mere: dodatnu tehnologiju i osoblje za nadzor granica, osnivanje specijalnih imigracionih sudova za brže postupke i strože kazne za poslodavce koji zapošljavaju nedokumentovane radnike. Incidenti su izazvali diplomatske nesuglasice sa nekoliko afričkih zemalja, a Gana je pokušala da problem uvrsti na dnevni red Samita Afričke unije — zahtev koji je Južna Afrika blokirala, uz poziv na širi regionalni dijalog o migracijama.
Šta sleduje
Humanitarne i zdravstvene organizacije pozivaju na koordinisane, bezbedne i dokumentovane povratke kako bi se zaštitila deca i ranjive grupe, osiguralo kontinuirano lečenje hroničnih oboljenja i sprečile dalje humanitarne krize. Istovremeno, južnoafrička administracija pojačava inspekcije na tržištu rada — oko 6.300 inspektora raspoređeno je radi kontrole zapošljavanja — dok je oko 3.000 ljudi zadržano u pritvorskom centru kod Johanesburga čekajući deportaciju.
Ukratko: Reč je o jednom od najvećih unutrašnjih migracionih talasa u regionu u poslednjih nekoliko godina, koji istovremeno otkriva tenzije između kontrole granica, ljudskih prava i regionalne solidarnosti.
Pomozite nam da budemo bolji.



























