Procenjenih 72.000 migranata ušlo je u Seutu za 24 sata, što je ponovo pokrenulo pitanja o migracionom pritisku i pretnji islamskog ekstremizma u Evropi. Europol je zabeležio da je Španija 2025. imala najviše hapšenja za džihadistička dela u EU. Incidenti u Berlinu, Parizu i Londonu ističu potrebu za kombinacijom bezbednosnih mera i prevencije radikalizacije, dok stručnjaci pozivaju na prekid stranog finansiranja ekstremističkih mreža i jačanje integracije.
Seuta i talas od 72.000 migranata: povratak debate o islamskom ekstremizmu u Evropi

Procenjenih 72.000 marokanskih državljana ušlo je u špansku enklavu Seutu u roku od 24 sata, događaj koji je ponovo pokrenuo raspravu o migracijama, bezbednosti i rastućem problemu islamskog ekstremizma u Evropi.
Seuta, tenzije sa Marokom i bezbednosne procene
Sukobi su zabeleženi na granici kod Fnideka, gde su marokanske snage bezbednosti i migranti pokušavali da pređu u Seutu. Neki španski mediji naveli su da su među pridošlicama identifikovane osobe ranije deportovane iz Španije zbog sumnji na terorističke aktivnosti, ali je ministarstvo unutrašnjih poslova to odbacilo i poručilo da pridošlice od 30. jula ne predstavljaju pretnju po javnu bezbednost. Ministarstvo je takođe navelo da je ove godine do sada uhapšeno 82 osobe zbog dela povezanih s džihadističkim terorizmom.
Europol i rast hapšenja u Španiji
Prema izveštaju Europola iz jula, Španija je 2025. zabeležila najveći broj hapšenja za dela povezana s džihadističkim terorizmom u EU — 117 pritvorenih lica. Stručnjaci upozoravaju da podaci ukazuju na potrebu kombinacije policijskih mera i prevencije radikalizacije.
Ugroženost u drugim evropskim državama
U poslednjih nekoliko meseci zabeleženi su ozbiljni napadi i pokušaji napada u više zemalja: u Berlinu je 21-godišnji osumnjičeni, navodno povezan s Islamskom državom, udario vozilom u masu na Parade ponosa, usmrtivši jednu osobu i ranivši više njih; nakon incidenta kritikovane su odluke o puštanju osumnjičenih na slobodu. U Parizu su prijavljeni napadi nožem koji su vlasti okarakterisale kao potencijalno motivisane ideologijom, a u Londonu su zabeleženi antisemitski napadi koji su pojačali strahove i intenzivirali bezbednosne mere.
Procene i reakcije vlasti
Nemačke službe procenjuju da islamska scena u toj zemlji broji oko 28.000 ljudi, od kojih se približno 9.110 smatra orijentisanim ka nasilju; zabeležen je i rast krivičnih dela motivisanih verskom ideologijom. Austrija, Švedska i druge zemlje prijavljuju hapšenja i pokušaje radikalizacije među mlađim osobama. Vlade ističu da je potrebno kombinovati strožu kontrolu i nadzor sa programima prevencije i deradikalizacije.
Stručni pogled: Lorenzo Vidino iz Programa za ekstremizam na Univerzitetu Džordž Vašington naglašava da je reč o dugačkom problemu s periodičnim usponima i padovima i da su evropske bezbednosne službe napredovale u sposobnostima. Drugi stručnjaci pozivaju na prekidanje stranog finansiranja ekstremističkih mreža, jačanje saradnje sa muslimanskim zajednicama koje odbacuju nasilni ekstremizam i unapređenje preventivnih programa.
Šta dalje?
Slučaj Seute osvetljava dve međusobno povezane teme: humanitarni i migracioni pritisak na granice i bezbednosni izazovi povezani sa radikalizacijom. Stručnjaci preporučuju sveobuhvatan pristup koji kombinuje sigurnosne mere, pravno delovanje, međunarodnu saradnju i dugoročne programe prevencije i integracije kako bi se smanjio rizik od budućih incidenata.
Izveštaj je sastavljen na osnovu javno dostupnih izvora, izjava zvaničnika i izveštavanja o događajima tokom 2025. i 2026. godine.
Pomozite nam da budemo bolji.


































