Kratko: Kiparski ministar energetike Michael Damianos rekao je da gas sa nalazišta Cronos može početi da stiže u Evropu već u martu 2028. godine putem gasovoda do egipatskog Zohr nalazišta i ukapljivanja u Damjeti. Projekat vode TotalEnergies i Eni, a povezivanje procenjeno na oko 2 milijarde USD smatra se najisplativijom opcijom. Cronos ima preko 3 tcf gasa; paralelno se razvijaju i drugi projekti (Glaucus, Pegasus, Afrodite) i plan za Great Seas Interconnector čije finansiranje još nije finalizovano.
Cronos: Kiparski gas može stići u Evropu već u martu 2028. — TotalEnergies i Eni pokreću projekat

Nikozija — Kipar bi mogao da počne da isporučuje prirodni gas evropskim potrošačima već od marta 2028. godine, zahvaljujući razvoju podmorskog nalazišta Cronos, izjavio je kiparski ministar energetike Michael Damianos.
Prema rečima ministra, konačnu odluku o razvoju Cronosa donelo je konzorcijum koji predvode francuski TotalEnergies i italijanski Eni. Projekat predstavlja prvi put da će gas iz nalazišta istočnog Sredozemlja biti isporučen na evropska tržišta.
Ruta i rokovi
Plan predviđa izgradnju gasovoda koji će povezati Cronos sa postojećom infrastrukturom na egipatskom nalazištu Zohr, udaljenom približno 105 km. Radovi bi trebalo da počnu krajem tekuće godine i da traju do 18 meseci, nakon čega će gas biti prebačen u postrojenje u Damjeti (Damietta) na severnoj obali Egipta radi ukapljivanja (LNG) i transporta brodovima do Evrope.
Ekonomija projekta
Povezivanje Cronosa sa egipatskom infrastrukturom procenjeno je na oko 2 milijarde dolara (otprilike 1,73 milijarde evra) — što je po ocenama konzorcijuma upola manje od alternativnih opcija razvoja u kiparskim vodama zahvaljujući blizini postojećih pogona.
"To je mala rezerva," rekao je Damianos o količini gasa koju će Kipar direktno eksploatisati. "Naš prihod kao države neće biti ogroman, ali ključna je činjenica da postajemo proizvođač i da imamo prvi gas."
Zalihe i dalji razvoj
Cronos je jedno od šest poznatih nalazišta unutar isključive ekonomske zone Kipra (EEZ). Procene za Cronos prelaze 3 triliona kubnih stopa (tcf) gasa; dva druga velika polja, Glaucus i Pegasus, zajednički sadrže oko 6,9 tcf, a kada bude razvijeno (projekat ExxonMobil i QatarEnergy) očekuje se da će dostaviti gas najkasnije do 2033. godine.
Polje Afrodite, prvo otkriveno pre oko 15 godina, procenjuje se na 5,6 tcf. Damianos je rekao da se konačna odluka joint venture-a pod vođstvom Chevrona očekuje u leto 2027. godine i da će gas iz Afrodite biti usmeren kroz gasovod ka egipatskim postrojenjima za snabdevanje domaćeg tržišta. Deo Afrodite se delimično nalazi u izraelskim vodama i pitanje procenta pripadajuće kvote očekuje se da reši arbitraža narednih nedelja.
Veza sa evropskom mrežom i finansiranje
Ministar je pozdravio i ulazak francuske investicione kompanije Meridiam kao partnera projekta Great Seas Interconnector — elektro-kabla koji bi povezao Kipar s evropskom mrežom, a kasnije i sa Izraelom. Projekat je važan za prekid energetske izolacije Kipra i predstavlja deo šire IMEC inicijative za novu energetsku i trgovinsku rutu ka Zalivu i Indiji.
Međutim, procena troškova projekta raste iznad ranije cifre od 2,2 milijarde dolara. Izveštaj Evropske investicione banke (EIB), koji se očekuje u narednim mesecima, trebalo bi da razjasni stvarne finansijske potrebe. Prema postojećim sporazumima, kiparski potrošači bi mogli da snose do 63% troškova izgradnje kabla, što bi moglo uticati na cenu električne energije na ostrvu. EU je do sada opredelila oko 760 miliona dolara (658 miliona evra), dok se traže dodatna privatna ulaganja i moguće dodatno EU finansiranje kako bi se smanjio teret na domaćinstva.
Damianos je istakao da je u trenutnoj geopolitičkoj situaciji, sa ratom u Ukrajini i tenzijama na Bliskom istoku, diversifikacija snabdevanja energentima — uključujući i izvore iz Istočnog Sredozemlja — od ključnog strateškog značaja za Evropu.
Pomozite nam da budemo bolji.
























