IEEFA tvrdi da ubrzana šira primena vetra, sunca i toplotnih pumpi može značajno smanjiti zavisnost EU od uvoznog LNG‑a. U 2024. ove tehnologije su zamenile oko 8,8 mlrd m3 LNG‑a. Ako EU ostvari ciljeve za narednih pet godina, potražnja za gasom mogla bi pasti ~25% do 2030. Međutim, postoji rizik nove zavisnosti od kineskih proizvodnih lanaca.
Studija IEEFA: Vetar, Sunce i Toplotne Pumpe Mogu Osloboditi EU Od Zavisanosti Na LNG Do 2030.

Institut za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu (IEEFA) u novom izveštaju poručuje da Evropska unija može znatno smanjiti zavisnost od uvoznog ukapljenog prirodnog gasa (LNG) ubrzanim uvođenjem vetra, solarne energije i toplotnih pumpi — umesto da se vezuje za nove dugoročne ugovore za gas.
Glavni nalazi
IEEFA procenjuje da su u 2024. godini kombinovane instalacije vetra, sunca i toplotnih pumpi zamenile oko 8,8 milijardi m3 LNG‑a, što odgovara otprilike dve trećine količina koje je EU uvezla iz Katara te godine. Ako Unija ispuni svoje ciljeve za narednih pet godina — najmanje 4 miliona toplotnih pumpi, 75 GW solarnih i 22 GW vetroelektrana godišnje — potražnja za gasom mogla bi pasti za oko 25% do 2030.
Zašto su obnovljivi i elektrifikacija ključni
Autori izveštaja ističu da je smanjenje zavisnosti od ruskog gasovoda posle invazije na Ukrajinu dovelo do brzog porasta uvoza LNG‑a, pre svega iz SAD i Katara, čime je EU samo zamenila jednu vrstu zavisnosti drugom. Uvoz LNG‑a u EU porastao je za 84% između 2021. i 2025., izlažući blok novim geopolitčkim rizicima — od oštećenja izvoznih postrojenja do napetosti u strateškim pomorskim prolazima.
Rizici i prepreke
IEEFA upozorava da je analiza zasnovana na optimističnim pretpostavkama: da će EU ostvariti ambiciozne ciljeve instalacija i da će se uložiti znatna sredstva u modernizaciju elektroenergetskih mreža. Izveštaj takođe podvlači rizike koji mogu usporiti tranziciju — duge procedure dobijanja dozvola, visoki inicijalni troškovi toplotnih pumpi, zagušenje mreže i politički otpor u nekim državama članicama.
Geopolitička dimenzija: nova zavisnost od Kine?
Studija upozorava na mogućnost da EU, dok smanjuje izloženost volatilnim tržištima fosilnih goriva, postane sve zavisnija od kineske industrije čiste energije. Oxford Economics i drugi analitičari ukazuju da su kineske firme stekle dominantnu poziciju u proizvodnji solarnih panela, baterija, komponenti za vetroturbine i toplotnih pumpi. Novi pojam "elektrodrzava" opisuje odnose moći zasnovane na kontroli tehnologije i ključnih lanaca snabdevanja — što može postati zamena za uticaj koji su nekada imale petrodržave.
Preporuke
IEEFA savetuje da EU: ubrza uvođenje obnovljivih izvora i toplotnih pumpi, pojača investicije u prenosne i distributivne mreže, reši administrativne prepreke i diversifikuje lance snabdevanja kritičnih komponenti kako bi smanjila geopolitičke rizike. Autori takođe podržavaju ambicije Evropske komisije vezane za elektrifikaciju kao strateški element energetske bezbednosti.
Citirano iz izveštaja: "Postizanje ciljeva EU — najmanje 4 miliona toplotnih pumpi, 75 GW solarnih i 22 GW vetra godišnje — moglo bi smanjiti potražnju za gasom za oko četvrtinu do kraja 2030."
Zaključno, izveštaj ističe da prelazak na obnovljive i elektrifikaciju nudi put ka većoj energetskoj suverenosti, ali da uspeh zavisi od brzine implementacije, finansiranja i pažljivog upravljanja novim lancima snabdevanja.
Pomozite nam da budemo bolji.


























