LandSpace je 18. avgusta 2026. uspešno prizemljio prvi stepen rakete Zhuque‑3 tokom drugog orbitalnog leta, postavivši satelit Honghu 03 u orbitu. To je prvo uspešno kopneno sletanje prvog stepena koje je izvela privatna kineska kompanija i drugo kinesko orbitalno sletanje uopšte. Misija potvrđuje napredak Kine u razvoju ponovne upotrebe raketa i podstiče konkurenciju na domaćem svemirskom tržištu.
Istorijsko sletanje na kopnu: LandSpace prvi privatni kineski operater koji je uspešno prizemljio Zhuque‑3

Kina je 18. avgusta 2026. postavila novu prekretnicu u razvoju svemirskih lansiranja: pekinška privatna kompanija LandSpace uspešno je prizemljila prvi stepen svoje rakete Zhuque‑3 tokom drugog orbitalnog leta.
Šta se dogodilo
Let je izveden iz Dongfeng Commercial Space Innovation Pilot Zone u severozapadnoj Kini u 19:35 po istočnom letnjem vremenu (23:35 GMT; 7:35 po pekinškom vremenu, 19. avgust). Nakon odvajanja, gornji stepen je uspešno isporučio satelit Honghu 03, koji je razvila kompanija Hongqing Technology, u predviđenu orbitu. Prvi stepen se vratio na kopno i sleteo uspravno zahvaljujući mehanizmu za sletanje sa sklopivim nogama.
„Ova misija predstavlja prvo kinesko uspešno vraćanje prvog stepena orbitnog lansirnog vozila pomoću nogu za sletanje, kao i prvu uspešnu oporavku pojačivača na kopnu,“ saopštila je kompanija LandSpace putem platforme X.
Kontekst i poređenja
Ovo je drugo kinesko orbitalno sletanje uopšte: 10. jula 2026. prvi stepen rakete Long March 10B je vraćen na more pomoću mreže montirane na brod (taks-reecovery). Za razliku od toga, Zhuque‑3 je izveo sletanje na kopnu i ostao uspravan — detalj koji podseća na sistem koji koristi SpaceX‑ev Falcon 9.
Zhuque‑3 i Falcon 9 imaju sličnu osnovnu arhitekturu (ponovno upotrebljiv prvi stepen i jednokratni gornji stepen) i bliske dimenzije: oko 66 m za Zhuque‑3 naspram 70 m za Falcon 9. Nosivost Zhuque‑3 u nisku zemljinu orbitu je oko 18.300 kg (40.350 funti), dok Falcon 9 nosi oko 22.800 kg (50.265 funti).
Međutim, postoji bitna razlika u pogonskim jedinicama: Falcon 9 koristi tečni kiseonik (LOX) i raketni kerozin, dok Zhuque‑3 radi na kombinaciji LOX + tečni metan (tzv. methalox), što je isti tip goriva koji koristi i SpaceX‑ev Starship.
Raniji let i učenje iz grešaka
Zhuque‑3 je debitovao 2. decembra 2025. kada je gornji stepen uspešno stigao u orbitu — retkost za prvi let. Tada je pokušaj povratka pojačivača bio neuspešan zbog "abnormalnog sagorevanja" pri približavanju zemlji, nakon čega je pojačivač eksplodirao blizu predviđenog mesta za sletanje. Današnji uspeh pokazuje inženjersko usavršavanje i pouzdanost sistema za ponovnu upotrebu.
Značaj za kinesku industriju lansiranja
Zhuque‑3 je deo šireg kineskog napora ka rekurentnoj upotrebi prvih stepenova — cilj koji privlači pažnju i državnih i privatnih igrača. Pored LandSpace‑a, i CASC (sa programima Long March), CAS Space, Deep Blue Aerospace, Galactic Energy, iSpace, Orienspace i Space Pioneer rade na reusabilnosti pojačivača. Ubrzavanje takvih testova može znatno smanjiti troškove lansiranja i povećati konkurentnost kineskog tržišta svemirskih usluga.
Ukratko, današnje prizemljenje Zhuque‑3 potvrđuje da se Kina brzo prilagođava globalnom trendu ka ponovnoj upotrebi raketnih prvih stepenova i da će u narednim godinama takva sletanja postati učestalija.
Detalji misije: datum: 18. avgust 2026.; lansirno mesto: Dongfeng Commercial Space Innovation Pilot Zone; korisni teret: Honghu 03; gorivo: LOX + tečni metan; rezultat: uspešno sletanje prvog stepena na kopnu i uspešno postavljanje satelita u orbitu.
Pomozite nam da budemo bolji.



























