Astronomi su otkrili S301, najbržu poznatu zvezdu u Mlečnom putu: dostiže ~25.000 km/s (preko 8% brzine svetlosti) dok kruži oko Sagittarius A*. Zvezda ima period od 8,7 godina, a pri najbližem prilazu dolazi na oko 12 puta udaljenost Zemlja–Sunce. Praćenje S301 instrumentima GRAVITY/GRAVITY+ i ELT-om može omogućiti merenje spina crne rupe i testiranje opšte relativnosti već u narednoj deceniji.
Najbrža zvezda u Mlečnom putu: S301 juri oko Sagittarius A* brzinom ~25.000 km/s

Astronomi su otkrili dosad najbržu poznatu zvezdu u Mlečnom putu — S301, slabija zvezda koja kruži oko supermasivne crne rupe Sagittarius A* u centru naše galaksije. U najbržem delu svoje orbite S301 dostiže oko 15.500 milja u sekundi (~25.000 km/s), što je više od 8% brzine svetlosti.
"Posebno kod ove zvezde je to što orbitira veoma tesno oko Sagittarius A*, obilazeći ga za samo 8,7 godina i pri čemu joj najbliža tačka iznosi samo 12 puta udaljenost Zemlja–Sunce. To je bez presedana," rekao je Felix Mang, doktorant na Max Planck Institute for Extraterrestrial Physics u Nemačkoj.
Zašto je ovo važno? Otkrivanje S301 daje naučnicima novu priliku da ispituju svojstva same crne rupe: masa Sagittarius A* je procenjena na oko 4,3 miliona Sunčevih masa, a veoma bliski prolazak S301 omogućava merenje efekata koje predviđa Opšta teorija relativnosti.
Frame dragging i spin crne rupe
Rotirajuća crna rupa 'uvija' prostor-vreme oko sebe — efekat poznat i kao frame dragging ili Lense‑Thirringova precesija. Pošto S301 dolazi tako blizu, ta sitna iskrivljenja orbite bi mogla postati merljiva već u narednoj deceniji, što bi omogućilo direktno određivanje spina (vrtinjenja) Sagittarius A*.
"Ovo nam po prvi put omogućava da vrlo direktno izmerimo spin masivne crne rupe, što bi bio ključni test Ajnštajnove teorije," dodaje koautor studije Stefan Gillessen (Max Planck Institute).
Kako je S301 otkrivena
Tim koji radi sa instrumentom GRAVITY na Very Large Telescope Interferometeru (VLTI) Evropske južne opservatorije (ESO) u Čileu identifikovao je S301 2023. godine i potom rekonstruisao njenu putanju koristeći arhivske opservacije iz 2021. i 2017. Njena izrazito izdužena (eliptična) orbita sugeriše da je S301 možda nekada bila član dvostrukog (binar‑nog) sistema koji se previše približio crnoj rupi; u takvim događajima crna rupa može zadržati jednog člana dok drugog izbaci kao „hypervelocity“ objekat.
Šta sledi
Astronomi planiraju da nastave praćenje S301 pomoću unapređene verzije instrumenata (GRAVITY+) i budućeg Extremely Large Telescope (ELT) koji razvija ESO. Sledeći bliski prolaz očekuje se 2031. godine; posmatranja koja obuhvate dve pune orbite mogla bi omogućiti prvu direktnu procenu spina Sagittarius A* i dodatne testove opšte relativnosti.
Rad istraživačkog tima objavljen je 19. avgusta u časopisu Nature. Fotografije i snimci koje prate otkriće obezbedili su ESO i Digitized Sky Survey 2 (zahvale: Davide De Martin i S. Guisard).
Pomozite nam da budemo bolji.


























