Svet Vesti
Science

Cornell: Modifikovana bakterija veže CO2 i oslobađa kobalt i nikal iz stena

Cornell: Modifikovana bakterija veže CO2 i oslobađa kobalt i nikal iz stena
Photo Credit: Gazel Research Group

Istraživači sa Cornella su genetski modifikovali bakteriju Gluconobacter oxydans da ubrza hemijsko raspadanje ultramafičnih stena, proces koji vezuje CO2 kao magnezijum-oksalat i istovremeno oslobađa kobalt i nikal.

Takva dvostruka korist može poboljšati ekonomsku opravdanost uklanjanja ugljen-dioksida i smanjiti zavisnost od konvencionalnog rudarenja metala za baterije.

Rad je zasad laboratorijski; potrebna su poljska testiranja, procene kapaciteta vezivanja CO2, efikasnosti izdvajanja metala i procene ekoloških rizika pre primene u praksi.

Istraživači sa Univerziteta Cornell genetski su modifikovali bakteriju Gluconobacter oxydans kako bi ubrzali hemijsko raspadanje ultramafičnih stena — prirodni proces koji može da veže ugljen-dioksid (CO2). Istovremeno, taj proces oslobađa industrijski važne metale, poput kobalta i nikla, a rastvoreni magnezijum može se vezati u obliku magnezijum-oksalata.

Kako funkcioniše proces

U laboratorijskim eksperimentima, modifikovana bakterija je povećala brzinu razgradnje minerala bogatih magnezijumom i gvožđem. Dok se stene raspadaju, oslobođeni elementi (kobalt i nikal) prelaze u rastvorni oblik, a magnezijum reaguje tako da nastaje magnezijum-oksalat — spoj koji može da zaključa CO2 u stabilnijem obliku.

Zašto je ovo značajno

  • Dvostruka korist: proces kombinuje potencijalno uklanjanje CO2 iz atmosfere sa istovremenim dobijanjem metala važnih za baterije, što može poboljšati ekonomsku opravdanost tehnologije.
  • Strategija umesto odvojenih rešenja: umesto da se borba protiv klimatskih promena i snabdevanje metalima tretiraju odvojeno, ovakav pristup može pružiti sinergiju.

Ograničenja i dalje potrebne provere

Iako su rezultati obećavajući, rad je i dalje u ranoj laboratorijskoj fazi. Pred istraživačima su važni zadaci: testiranje pouzdanosti procesa van kontrolisanih uslova (polja), kvantifikacija stvarne količine CO2 koju je moguće ukloniti po jedinici materijala, procena efikasnosti izdvajanja i prečišćavanja oslobođenih metala za korišćenje u lancima snabdevanja baterijama, kao i procena ekoloških i regulatornih rizika povezanih sa primenom inženjerskih mikroba u prirodnom okruženju.

Napomena: Pre nego što se tehnologija primeni u industrijskom obimu, potrebne su detaljne studije uticaja na životnu sredinu, bezbednosne mere i ekonomske analize.

Ukratko, istraživanje Cornell tima pokazuje da inženjerski mikrobi mogu da modifikuju prirodne procese raspadanja stena tako da kombinuju uklanjanje CO2 i povraćaj kritičnih metala — ali predstoji više radova pre praktične primene.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno