Na Svetskim igrama humanoidnih robota u Pekingu 2026. prikazan je značajan napredak u performansama robota — više od 2.000 učesnika iz 16 zemalja, uz rekordne brzine i spektakularne demonstracije. Ipak, incidenti tokom takmičenja i izjava inženjera Yang Kuna koji kaže da su robotski vojnici mogući za 5–10 godina podižu ozbiljna pitanja o militarizaciji, kontroli i etici. Potrebni su međunarodni standardi i nadzor pre nego što se tehnologija prenese na bojno polje.
Koliko Je Kina Blizu Uvođenja Humanoidnih Robotskih Vojnica? Napredak, Rizici i Vremenski Okvir

Peking — Na Svetskim igrama humanoidnih robota 2026. u Pekingu vidljiv je impresivan napredak u agilnosti i brzini robota, ali i rastuće pitanje: koliko je blizu trenutak kada će takve mašine biti naoružane i korišćene u vojne svrhe?
Atmosfera na takmičenju
U zatvorenoj areni koja je ranije služila kao staza za brzinsko klizanje na Zimskim olimpijskim igrama 2022. godine, više od 2.000 humanoidnih robota iz preko 600 timova iz 16 zemalja demonstriralo je sposobnosti u disciplinama kao što su sprint, skok u dalj, gimnastika, kik-boks i poligon prepreka. Publika je burno reagovala — a jedan robot je u izveštaju označen da je pretrčao distancu navedenu kao 109 jardi (približno 100 m) za 9,39 sekundi, što je brže od Usaina Boltovog svetskog rekorda od 9,58 s na 100 m, mada napomene o tačnoj meri i uslovima trke znače da ta poređenja treba shvatiti s rezervom.
Spektakl, ali i incidenti
I pored impresivnih nastupa, događaj nije bio bez problema: nekoliko robota se spotaklo i srušilo, neki su se pregrejali ili planuli, a pojedini su udarili u sigurnosne barijere i morali biti izneseni sa staze. Ovi nesporazumi i kvarovi podsećaju na ograničenja trenutne tehnologije i na izazove bezbednosti prilikom masovne upotrebe humanoida.
Moguća militarizacija
Robotičarski inženjer Yang Kun iz šangajske kompanije AG BOT izjavio je za CBS News da je razvoj robotskih vojnika „krajnji cilj“ i procenio da su kineske kompanije udaljene pet do 10 godina od postizanja takvih sposobnosti. Yang je istakao i očekivanu dvostruku primenu tehnologije: od svakodnevnih servisa — kao što su poslove u hotelima i čišćenje u domaćinstvima — do primene u vojsci.
„To je ono što zaista želimo da uradimo, jer tako možemo da osiguramo da ljudi u svetu neće biti napadnuti... Koristićemo robote da pokažemo moć zemlje poput Kine koja će osigurati da nijedna druga zemlja ne napadne. To će sprečiti rat,“ rekao je Yang.
Etika, kontrola i geopolitika
Yangovo gledište — da roboti sami po sebi nemaju emocije i da sve zavisi od toga ko ih kontroliše — otvara ključnu etičku i političku raspravu. I dok kineske vlasti, podstaknute strategijom predsednika Xi Jinpinga, intenzivno ulažu u AI i robotiku kako bi povećale tehnološku konkurentnost, prelazak sa demonstracija na oružane sisteme podiže pitanja međunarodnog prava, odgovornosti i rizika eskalacije konflikata.
Šta sledeće?
Napredak se odvija brzo, ali tehnička, pravna i etička ograničenja mogla bi usporiti ili oblikovati način primene humanoidnih robota u vojne svrhe. Transparentnost, međunarodni standardi i nadzor biće ključni ako se želi smanjiti rizik od zloupotrebe.
Zaključak: Igre u Pekingu pokazuju da humanoidni roboti napreduju brže nego što smo očekivali, ali prelazak na naoružane jedinice nije samo tehničko pitanje — to je i duboko političko i etičko pitanje koje zahteva globalnu diskusiju i regulatorne okvire.
Pomozite nam da budemo bolji.




























