Elizabeth Buchanan iz ASPI‑ja upozorava da se klimatske promene, borba za resurse i strateška konkurencija kombinuju na polovima, menjajući Antarktik u novi geopolitički front. Australija formalno polaže pravo na 42% kontinenta, ali nema kapacitete da to potkrepi. Buchanan predlaže formiranje polarne komponente unutar AUKUS‑a koja bi omogućila dugoročno planiranje, modernizaciju infrastrukture i zaštitu antarktičkog režima.
Treći stub AUKUS‑a? Buchanan: Zaštita polarnih interesa hitno je potrebna

CANBERRA — Antarktik više nije izolovana zona izvan dometa geopolitike. U svom najnovijem izveštaju Polar Security: Strategic Competition at the Ends of the Earth, Elizabeth Buchanan iz Australian Strategic Policy Institute upozorava da klimatske promene, borba za resurse i strateška konkurencija sve više pretvaraju polove u otvoreni geopolitički front.
Ključni izazovi za Australiju
Buchanan posebno upozorava da Australija, koja polaže pravo na 42% Antarktika, nema dovoljno prisustva niti kapaciteta da to pravo učvrsti. To nije samo pitanje prestiža: antarktički resursi i vode predstavljaju strateški potencijal — Australijin antarktički zahtev pokriva približno 30% svetskih slatkih voda, resurs koji bi mogao postati kritičan u budućnosti.
Antarktički sporazum kao privremeni režim
Antarktički sporazum iz 1959. je izvanredan primer međunarodne saradnje, ali ga Buchanan opisuje kao holding pattern — privremeni režim koji daje vreme onima koji ne mogu odmah da odbrane svoje interese. Ako Australija i njeni partneri sada ne investiranju strateški i infrastrukturno, rizikuju da izgube stvarnu kontrolu nad teritorijom koju formalno polažu.
"Sporazum možda nije slomljen, ali moramo imati plan za najgori mogući scenario."
Kineske ambicije i tehnološke promene
Buchanan ističe da Kina aktivno oblikuje polarne kapacitete kroz istraživanja, ekspedicije i ulaganja. Posebno zabrinjava najava serijske proizvodnje nuklearnih teretnih brodova koji mogu da prevoze teret direktno do polova — to menja logističku paradigmu i umanjuje ulogu tradicionalnih "gateway" gradova kao što je Hobart.
Istovremeno i druge sile — SAD, Indija, Rusija — modernizuju prisustvo i grade brze modularne kapacitete, dok australijska obnova antarktičke infrastrukture traje decenijama.
Operativne slabosti: primeri iz prakse
Buchanan navodi konkretne primere: otkazivanje projekta za celogodišnju pistu u Istočnom Antarktiku nakon trošenja više od 19 miliona dolara na studije, kao i evakuacija osoblja sa ostrva Macquarie, što ostavlja rizik da strateški objekti ostanu neokupirani i ranjivi.
Predlog: Polarni stub unutar AUKUS‑a
Jedno od centralnih Buchananinih rešenja je formiranje polarne komponente unutar AUKUS‑a — zajednički polarnobezbednosni pakt SAD, Ujedinjenog Kraljevstva i Australije. Takav "Treći stub" bi, prema njoj, pomogao da se dugoročno planira, modernizuje kapacitete i zaštite međunarodna pravna prava, istovremeno jačajući otpornost Antarktičkog sporazuma.
Šta bi polarni stub obuhvatao?
- Zajedničke logističke i operativne kapacitete za rad u ekstremnim uslovima
- Brže modularne baze i održavanje ključnih stanica
- Koordinisanu naučnu i bezbednosnu politiku koja štiti istraživanja i infrastrukturne interese
- Planiranje za scenarije prekida ugovora ili eskalacije konkurencije
Zaključak
Buchananova poruka je jasna: Antarktik više nije „mesto daleko od politike“. Ako Australija želi da zadrži kredibilitet svojih zahteva i zaštiti buduće resurse, mora da promeni strateški pristup — od kratkoročnih odluka ka dugoročnim ulaganjima i međunarodnim savezništvima. Polarni stub unutar AUKUS‑a predstavlja praktičan okvir za takvu transformaciju.
Autor intervjua: Elizabeth Buchanan (ASPI). Intervju je skraćen i uredjen radi jasnoće.
Pomozite nam da budemo bolji.



























