EU, predvođena Nemačkom i još 11 evropskih lidera, pozvala je na snažniji i proaktivniji angažman u Arktiku kako bi se odgovorilo rastućoj geopolitičkoj konkurenciji i posledicama klimatskih promena. Deklaracija traži bolje praćenje, razmenu podataka i veća ulaganja u transport, digitalnu i vojnu infrastrukturu. Najavljen je investicioni paket od 200 miliona evra za Grenland, dok su hibridne pretnje i pristup ključnim sirovinama označeni kao prioriteti.
EU Pojačava Angažman Na Arktiku: 12 Lidera Poziva Na Proaktivnu Strategiju I Investicije

Nemačka i još jedanaest evropskih lidera dogovorili su se da intenziviraju angažman EU na Arktiku kako bi odgovorili na rastuću konkurenciju Rusije, Kine i SAD, ali i na ubrzane posledice klimatskih promena.
Glavne tačke dogovora
"EU mora intenzivirati svoje delovanje da bi promovisala stabilnost, održivi razvoj i prosperitet, uz zaštitu vlastitih interesa", navodi se u zajedničkoj izjavi nemačkog kancelara Friedricha Merza i drugih lidera posle sastanka u Rovaniemiju.
Deklaracija poziva da Evropska unija preuzme strateškiju i proaktivniju ulogu u evropskom Arktiku, uz naglasak na jačanje nadzora, razmenu podataka i značajnija ulaganja u transportne veze, digitalne mreže, mobilnost vojske i drugu kritičnu infrastrukturu — kako na kopnu, tako i na moru.
"Arktik se nametnuo kao centralna arena takmičenja velikih sila..." – Petteri Orpo, premijer Finske.
U izjavi se takođe ističu ekonomske mogućnosti regiona: pristup ključnim sirovinama, novi pomorski putevi, razvoj svemirskih tehnologija, bolja povezanost i turizam. Predstavnici su posebno ukazali na potrebu da se unaprede mere za odgovor na hibridne pretnje — od sajber-napada i dezinformacija do sabotaže podmorskih kablova.
Ko je podržao izjavu
Izjavu su potpisali lideri Nemačke, Finske, Danske, Estonije, Francuske, Grčke, Letonije, Litvanije, Holandije, Poljske, Rumunije i Švedske — ukupno 12 evropskih država. Uz članice EU koje se prostiru u arktičkom pojasu (Finska, Švedska i Danska), za arktičke zemlje se smatraju i Kanada, Island, Norveška, Rusija i Sjedinjene Države.
Odnosi sa SAD i Grenland
U tekstu se ne pominje direktno aktuelna američka administracija, ali se osvrće na ranije sporove koje je pokretao bivši predsednik SAD Donald Trump oko Grenlanda. Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da je Grenland bio "pod pritiskom" i izrazila optimizam da se nesuglasice sa Vašingtonom mogu rešiti kroz konsultacije između SAD, Danske i vlasti Grenlanda.
Predsednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila je bližu saradnju i investicioni paket od 200 miliona evra, koji će se delom koristiti za izgradnju infrastrukture neophodne za eksploataciju vrednih sirovina na Grenlandu.
Bezbednost, klima i kapaciteti
Finski premijer Petteri Orpo upozorio je da Rusija predstavlja najveću i dugoročnu pretnju po bezbednost Arktika, dok je nemački kancelar Merz istakao porast ruskih vojnih kapaciteta i korišćenje prisustva za hibridne aktivnosti. EU planira da nove zaključke iskoristi pri izradi sveobuhvatne arktičke strategije.
EU komesar za međunarodna partnerstva Jozef Síkela podsetio je da se Arktik zagreva otprilike četiri puta brže od globalnog proseka, što direktno utiče na bezbednost i ekonomsku otpornost regiona. Finska posebno insistira na tome da evropske sposobnosti razbijanja leda (ledolomci) budu uključene u novu strategiju, kao ključne za održavanje snabdevanja, trgovine i vojne mobilnosti u Visokom severu.
Implikacije: Veći evropski angažman može ubrzati razvoj infrastrukture i istraživanja u regionu, ali će pojačati i geopolitički pritisak. U fokusu će ostati balans između bezbednosti, zaštite životne sredine i ekonomskog interesa lokalnih zajednica.
Pomozite nam da budemo bolji.


























