U postmortem istrazi šestoro mladih ljudi pronađena je DNK Babesia i Bartonella henselae kod pet ispitanika. Iako su molekularni nalazi potvrđeni sekvenciranjem, oni ne dokazuju da su te infekcije uzrokovale hronične neuropsihijatrijske simptome ili smrt. Studija koristi qPCR, digitalni PCR i sekvenciranje, ali ima značajna ograničenja — nema kontrolne grupe, uzorci su varirali po tipu i vremenu prikupljanja, a svi su pacijenti primali antimikrobnu terapiju. Autori pozivaju na veća, kontrolisana istraživanja i dodatno finansiranje.
Misterija Posle Smrti: DNK Babesije i Bartonelle Pronađen U Pet Od Šest Mladih — Može Li Infekcija Objasniti Psihijatrijske Simptome?

Bio je atletičan i zdrav, ali narednih šest godina proveo je u iscrpljenosti, sa bolom, problemima sa pamćenjem i psihijatrijskim simptomima koje nisu uspeli da u potpunosti objasne ni specijalisti. Kada je preminuo sa 27 godina, obdukcija je otkrila DNK iz dve vrste Babesia i bakterije Bartonella henselae — nalaze koji su podstakli postmortem istragu u šest slučajeva koje su inicirale porodice tražeći odgovore.
Šta su istraživači uradili i šta su našli
Tim predvođen Edwardom Breitschwerdtom sa North Carolina State University analizirao je 125 DNK ekstrakata iz krvi, laboratorijskih krvnih kultura, tkiva i drugih telesnih tečnosti. Početni kvantitativni PCR (qPCR) bio je negativan za većinu uzoraka. Digitalni PCR dao je slabe, neodređene signale, koji nijedan nisu dostigli unapred definisani prag za pozitivan nalaz. Konačnu potvrdu pružilo je ciljano testiranje i sekvenciranje DNK.
Rezultati: DNK Babesia pronađena je kod četiri osobe (kod dve više od jedne vrste), a DNK B. henselae potvrđena je kod dve osobe; jedna osoba imala je obe vrste patogena — ukupno pet od šest ispitanih. Laboratorijske kontrole za kontaminaciju bile su negativne. Slab signal za Borrelia nije mogao biti potvrđen sekvenciranjem.
Mogu li ovi nalazi značiti aktivnu infekciju?
Otkrivanje DNK poznatog patogena u kliničkim uzorcima često se smatra indikatorom prisustva infekcije, ali pitanje da li ta DNK ukazuje na aktivnu, klinički relevantnu infekciju ostaje otvoreno. Infectious Diseases Society of America napominje da PCR za Babesia microti može ostati pozitivan mesecima, pa i više od godinu dana nakon lečenja, čak i kad simptomi nestanu.
„Ovo je bila opservaciona studija, a ne prospektivna studija sa kontrolama,“ rekao je Breitschwerdt za ScienceAlert.
Drugim rečima, detekcija DNK ne dokazuje automatski da su infekcije uzrokovale psihijatrijske simptome ili smrt kod ovih osoba.
Mogući mehanizmi i ograničenja studije
Pregledi naučne literature ukazuju na dva glavna puta kojima infekcije mogu uticati na mozak: direktan efekat mikroba na nervni sistem i posredovanje kroz upalni/imidni odgovor koji menja funkciju mozga. Istraživači smatraju da zapaljenje može biti most između infekcije i nekih simptoma, ali postmortem nalazi ne mogu potvrditi uzročni sled događaja.
Ograničenja studije su značajna: uzorci su različitog tipa i uzimani u različito vreme (ponekad danima posle smrti), svi ispitanici su tokom života primali antimikrobnu terapiju koja je mogla umanjiti šansu detekcije, nema kontrolne grupe, a ishodna populacija je selektovana — porodice su same inicirale slanje uzoraka.
Etika, sukob interesa i sledeći koraci
Autori navode moguće sukobe interesa: Breitschwerdt i Ricardo Maggi su suosnivači kompanije Galaxy Diagnostics, koja pruža testove za Bartonella, a koautor je u srodstvu sa jednim od ispitanika. Istraživanje objavljeno u časopisu Parasites & Vectors poziva na dalja istraživanja, veće finansiranje i uspostavljanje nacionalnih inicijativa za ispitivanje hroničnih, teško objašnjivih infekcija.
Za porodice i čitaoce
Za porodice ovih mladih ljudi, nalaz predstavlja molekularni trag koji može pomoći u daljem istraživanju i davanju odgovora, ali naučna zajednica još nije potvrdila da te infekcije uzrokuju suicidne ili druge neuropsihijatrijske simptome. Potrebne su veće, kontrolisane studije da bi se utvrdila eventualna uzročnost.
Ako vas je priča uznemirila ili imate suicidalne misli, potražite pomoć. Obratite se lokalnim linijama za kriznu pomoć koje rade 24/7 ili posetite lekara.
Pomozite nam da budemo bolji.

























