Miodrag Linta podsetio je na zločine nad Srbima u Vozući i na Ozrenu pre 31 godine i pozvao da se ta stradanja ne zaborave. Pad Vozuće u septembru 1995. označio je, prema Savezu Srba, kraj etničkog čišćenja u zeničkoj regiji. Nakon pada zabeleženi su svirepi zločini nad zarobljenima, a prema podacima Saveza spaljeno je 30 sela, proterano 1.920 porodica i ubijeno 459 osoba. Linta ističe da pravda za žrtve nije bila potpuna.
Vozuća i Ozren: 31 Godina Od Zločina — Sećanje, Brojke i Zahtjev Za Pravdom

Predsednik Saveza Srba iz regiona, Miodrag Linta, podsetio je na zločine počinjene nad Srbima u Vozući i na Ozrenu pre 31 godine i pozvao da ta stradanja ne budu zaboravljena niti svedena na statistiku.
Kratak kontekst
Prema saopštenju Saveza Srba iz regiona, pad Vozuće u septembru 1995. označio je završetak etničkog čišćenja Srba u zeničkoj regiji, procesa koji je, kako tvrde, započeo 1992. godine. Odbrambene snage Srba na tom području bile su godinama okružene i utegnute između Tuzlanskog i Zeničkog korpusa Armije BiH, uz pritiske iz pravca Sarajeva.
Napad i učesnici
Napad na Vozuću započeo je 10. septembra 1995. godine. Linta i Savez Srba navode da je glavnu udarnu snagu činio odred "El Mudžahedin" u sastavu Trećeg korpusa Armije BiH, na čijem je čelu bio general Sakib Mahmuljin. Ovaj podatak prenet je kroz izjave i dostupne izveštaje koje je citirao Tanjug.
„Srpski borci Vozuće i Ozrena pune četiri godine junački su odolevali višestruko brojnijem neprijatelju, braneći svoje porodice, domove i pravo da ostanu na svojim ognjištima.“ — Miodrag Linta
Stradanja i zločini
Po pada Vozuće, kako je navedeno, zabeleženi su svirepi zločini nad zarobljenim srpskim borcima i civilima. U izveštajima i svedočenjima pominju se brutalnosti poput odsijecanja glava, sakaćenja, mučenja strujom i drugih oblika mučenja. Linta ocenjuje da su stradanja iz Vozuće među najmračnijim svedočanstvima o zločinima nad Srbima tokom rata u BiH.
Brojke i posledice
Prema podacima koje je izneo Savez Srba iz regiona, u periodu od 10. do 24. septembra 1995. godine:
- Spaljeno je 30 srpskih sela;
- Proterano je 1.920 srpskih porodica (7.680 osoba);
- Ubijeno je 459 boraca Vojske Republike Srpske i civila;
- Više od 100 osoba i dalje se vodi kao nestalo.
Linta podseća da za porodice žrtava rat nije završen dok ne saznaju istinu o sudbini svojih najmilijih.
Odgovornost i pravda
U pogledu odgovornosti, Linta ističe da nije postignuta zadovoljavajuća pravda: bivši načelnik Generalštaba Armije BiH Rasim Delić osuđen je pred Haškim tribunalom na tri godine zatvora, dok je Sakib Mahmuljin osuđen pred Sudom BiH na osam godina. Prema navodima, Mahmuljin je nakon bekstva otišao u Tursku i nije izdržavao kaznu, što, kako navodi Linta, ostavlja osećaj nepravde kod porodica žrtava.
Zaključak: Savez Srba iz regiona i Miodrag Linta apeluju da se sećanje na žrtve očuva, da se istraga i procesuiranje zločina nastave i da porodicama nestalih bude obezbeđena istina i pravda.
Izvor: Saopštenje Saveza Srba iz regiona, preneo Tanjug. Podaci su izneti prema tvrdnjama Saveza i Lintinom saopštenju.
Pomozite nam da budemo bolji.



























