Na konferenciji u Newportu naučnici su upozorili da se populacija sivih kitova duž zapadne obale SAD prepolovila zbog pada plijena u Arktiku izazvanog klimatskim promenama. Ovog leta zabeleženo je 187 izbačenih trupala; prošle godine rođeno je samo 85 mladunaca. NOAA je propustila rok za odgovor na peticiju za ponovno uvrštavanje vrste, a konzervatorske grupe najavljuju tužbu. Kratkoročne mere — npr. ograničenje brzine brodova na 10 čvorova i bolji monitoring — mogu odmah smanjiti smrtnost dok se radi na dugoročnim rešenjima.
Sivi kitovi na ivici: populacija se prepolovila — mogu li SAD da ih zaštite?

Preko nekoliko stotina naučnika, državnih službenika i zaštitnika prirode okupilo se prošle nedelje u Newportu, Oregon, na neobičnoj dvodnevnoj konferenciji posvećenoj jednoj vrsti: sivim kitovima.
Sastanak je imao hitan karakter. Populacija sivih kitova duž zapadne obale SAD pala je za oko polovinu u poslednjoj deceniji. Glavna teorija naučnika je da klimatske promene smanjuju dostupnost hrane u arktičkim morima — a stanje se pogoršava: ovog leta 187 sivih kitova izbačeno je mrtvo na obale regiona.
Zašto se ovo dešava?
Sivi kitovi koji se hrane u arktičkim vodama (eastern gray whales) zavise od sitnih rakova i drugih plijena koji su osetljivi na promene u ledu i temperaturi. Arktik se zagreva gotovo četiri puta brže od globalnog proseka, što pokreće kaskadu ekoloških promena i dovodi do pada plijena. Naučnici veruju da mnogi kitovi započinju migracije bez dovoljno energetskih rezervi, pa imaju manje reproduktivnog uspeha i veću smrtnost.
„Kako ide arktički morski led, tako ide i populacija sivih kitova,“ rekao je Richard Steiner, biolog koji je podneo peticiju za ponovno uvrštavanje vrste.
Politika, kašnjenja i moguće tužbe
Nacionalna okeanska i atmosferska administracija (NOAA) propustila je zakonski rok da odgovori na peticiju za ponovno uvrštavanje sivih kitova na listu Zakona o ugroženim vrstama. Tri konzervatorske organizacije podnele su obaveštenje o nameri da tuže ukoliko agencija ne odgovori u naredna dva meseca. Mnogi učesnici konferencije izjavili su da je atmosfera bila zategnuta i da su predavači izbegavali političke teme zbog svoje povezanosti sa državnim institucijama ili zavisnosti od federalnih sredstava.
Brojevi koji zabrinjavaju
Savezni naučnici procenjuju da su eastern gray whales dostigli vrhunac 2016. sa oko 25.000–30.000 jedinki. U poslednjoj deceniji broj se smanjio na oko 11.700–17.000. Uobičajeno je da svake godine na svet dođe oko 1.000 mladunaca; prošle godine zabeleženo je svega 85 porodjenja, rekordno malo.
Direktne pretnje na migraciji
Malnutricija slabi kitove i čini ih podložnijim opasnostima kao što su sudari sa brodovima i zapetljavanje u ribarsku opremu. Posebno je kritična situacija u Zalivu San Franciska, gde naučnici procenjuju da najmanje 20–50% kitova koji uđu u zaliv strada od udara brodova. Tokom ovog leta u tom području pronađeno je 13 trupla, a mnogi drugi verovatno tonu pre nego što budu zabeleženi.
Mere koje se odmah predlažu
Mnoge organizacije ne čekaju ishod upravnih odluka. Jedna od najefikasnijih kratkoročnih mera je usporavanje brodova u zonama intenzivne prisutnosti kitova — na primer, ograničenje brzine na 10 čvorova, što znatno povećava šanse da kit preživi sudar. Projekti poput Whale Safe koriste sonar, termalne kamere i satelitske tagove za mapiranje kitova u trgovačkim koridorima, dok inicijative poput Blue Whales Blue Skies finansijski stimulišu i javno hvale kompanije koje usporavaju.
NOAA je objavila procenu da je populacija porasla za oko 5.000 jedinki tokom prošle godine, ali mnogi istraživači sumnjaju u te brojke s obzirom na ekstremno nizak broj mladunaca.
Šira perspektiva
Sive populacije na drugoj strani Tihog okeana takođe su ugrožene (samo nekoliko stotina jedinki), a atlantska populacija izumrla je pre nekoliko vekova — primer kako su kitovi osetljivi na ljudske pritiske. Stručnjaci upozoravaju da bez smanjenja globalnih emisija gasova staklene bašte posledice za ove i mnoge druge vrste mogu biti drastične.
Zaključak: Nauka ukazuje na hitnost: kombinacija klimatskih promena i neposrednih rizika na migracionim rutama zahteva istovremene kratkoročne mere (kao što su ograničenja brzine brodova i bolji monitoring) i dugoročne klimatske politike kako bi se zaštitila budućnost sivih kitova.
Pomozite nam da budemo bolji.



























