Svet Vesti
Nauka

Fosilizovana „povraćka” otkriva novu vrstu pterosaura — prvi tropski filter‑hranilac

Fosilizovana „povraćka” otkriva novu vrstu pterosaura — prvi tropski filter‑hranilac

Naučnici su u basenu Araripe (Brazil) iz regurgitalita — fosilizovane povraćke — identificirali novu vrstu pterosaura, Bakiribu waridzagen gen. et sp. nov.. To je prvi opisani tropski pterosaur koji se hranio filtriranjem, sa ustnim strukturama sličnim baleenu kitova. Nalaz, koji sadrži i grupisane ostatke riba, daje direktne dokaze o trofičkim interakcijama u ranoj Kredi. Očuvanost i položaj ostataka podržavaju tumačenje da se radi o fosilizovanoj povraćci, a ne o plutajućem lešu.

Jedinstven regurgitalit otkriva novog pterosaura iz basena Araripe

Verovatno ste već čuli za koprolite (fosilizovani izmet) i gastrolite (kamenčiće koje su gutali biljožderi). Novi član porodice tragova života je regurgitalit — fosilizovana povraćka — i upravo je iz takvog nalaza proizišlo važno otkriće.

Tim naučnika koji je istraživao slojeve u basenu Araripe na severoistoku Brazila objavio je u časopisu Scientific Reports nalaz novog taksonoma označenog kao Bakiribu waridzagen gen. et sp. nov.. Fosilizovani grudvasti materijal, koji autori tumače kao regurgitalit, sadrži fragmente ovog pterosaura — što znači da neobičan, mineralizovan sadržaj verovatno potiče iz povraćke nekog predatora koji je prethodno pojeo životinju.

Posebno značajno je to što je Bakiribu waridzagen dosad prvi opisan primer tropskog pterosaura koji se hranio filtriranjem: imao je ustne strukture koje funkcionišu slično kitovom baleenu i omogućavale su sakupljanje sitnih organizama iz vode.

Regurgitalit je, osim ostataka pterosaura, sadržao i grupisane kosti riba poravnate glavama, što autori navode kao direktan dokaz trofičkih interakcija u ekosistemu rane Krede. Takva pozicioniranost ostataka bolje podržava tumačenje „fosilizovane povraćke” nego hipotezu o plutajućem lešu koji je kasnije mineralizovan.

„Izuzetan stepen očuvanosti unutar regurgitalita, uz grupisane ostatke riba poravnate glavama, pruža retki neposredni dokaz trofičkih interakcija u paleoekosistemu Araripe,” pišu autori.

Ovaj nalaz ne samo da proširuje spisak bioloških strategija pterosaurâ, već i daje retku i neposrednu sliku o prehrambenim mrežama u drevnim tropskim okruženjima Gondvane. Fosilizovana „povraćka” predstavlja neočekivan ali dragocen izvor podataka o ponašanju i prehrani izumrlih životinja.

Izvor: Scientific Reports (tim istraživača iz basena Araripe)

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno