Produžena letnja suša u istočnoj Kanadi smanjila je prinose divljih borovnica za oko 70%, sa proseka od 68 miliona na očekivanih 20 miliona tona. Poljoprivrednici, koje predstavlja NB Blueberries, prijavljuju velike finansijske gubitke i traže hitnu državnu pomoć. Klimatske promene i ekstremne vremenske pojave označeni su kao ključni faktori rizika, a stručnjaci pozivaju na prilagođavanje i prelazak na otpornije, održive poljoprivredne prakse.
Berba divljih borovnica u istočnoj Kanadi — prinosi smanjeni za 70%, poljoprivrednici u šoku

Berba divljih borovnica u istočnoj Kanadi pogodjena sušom
Produžena letnja suša pogodila je farme divljih borovnica u provincijama Nju Bransvik, Nova Škotska i Kvebek, pri čemu se očekuje da će ovogodišnja berba iznositi oko 20 miliona tona — što je pad od oko 70% u poređenju sa trogodišnjim prosekom od 68 miliona tona.
„Ova godina je izuzetno sušna i dugo nismo videli ovako nešto“, rekao je Donald Arseneault, generalni direktor grupe NB Blueberries. „Poljoprivrednici su pretrpeli velike gubitke.“
Divlje borovnice se razlikuju od gajenih po veličini, intenzitetu ukusa i nutritivnom profilu: manje su, slađe u smislu intenziteta ukusa, bogatije antioksidansima i sa nižim udelom šećera. One se ne sade u redove, već se njihov rast podstiče i neguje u prirodnim staništima. Pošto su za uspešan rast često potrebne hladne zime, Kanada je vodeći proizvođač divljih borovnica u svetu; u SAD, savezna država Mejn učestvuje sa oko 99% američke proizvodnje.
Uzroci i posledice
Toplije zime i sušnija leta predstavljaju ozbiljnu pretnju za ovu industriju koja doprinosi stotinama miliona dolara kanadskoj ekonomiji. Klimatski modeli i mnoge studije ukazuju da antropogene emisije povećavaju frekvenciju i intenzitet suša, talasa vrućine i drugih ekstremnih vremenskih pojava, što dodatno ugrožava prinose i prihod poljoprivrednika.
U kratkom roku proizvođači traže državnu pomoć kako bi pokrili gubitke i održali poslovanje. Dugoročno, akteri u sektoru i stručnjaci pozivaju na prilagođavanje praksi — od unapređenja sistema navodnjavanja i zaštite zemljišta do prelaza na otpornije i održivije metode proizvodnje.
Šta ovo znači za potrošače i zajednice
Pad prinosa može dovesti do: povećanja cena na tržištu, smanjenja izvoza i težih uslova za lokalne zajednice koje zavise od prihoda od borovnica. Istovremeno, sve veći broj stručnjaka i zainteresovanih građana ističe prednosti lokalne proizvodnje i baštovanstva: domaći proizvodi su često ukusniji, nutritivno bogatiji i ne moraju putovati >1.600 km do stola.
Poljoprivredni sektor, donosioci odluka i potrošači stoje pred izazovom — kako ublažiti neposredne gubitke i istovremeno dugoročno prilagoditi proizvodnju klimatskim promenama.
Pomozite nam da budemo bolji.


























