Glečer Hektoria na Antarktiku, površinom sličan Filadelfiji, izgubio je polovinu mase za dva meseca, otkrili su istraživači sa University of Colorado Boulder. Brzo povlačenje povezano je sa kalvingom sa ledene ravnice, a naučnici upozoravaju da zagrevanje okeana, podstaknuto ljudskim emisijama, ubrzava takve procese. Potrebna su dodatna istraživanja i hitne mere za smanjenje emisija i prilagođavanje porastu nivoa mora.
Alarmantno otkriće: Glečer Hektoria izgubio polovinu leda za samo dva meseca

Glečer Hektoria brzo se povlači — naučnici upozoravaju
Glečer Hektoria, na Antarktikkom poluostrvu i površinom uporediv sa gradom Filadelfija, izgubio je približno polovinu svoje mase u razdoblju od samo dva meseca, pokazuje novo istraživanje tima sa University of Colorado Boulder.
Otkrivanje je, prema objavi istraživača i izveštajima medija, bilo slučajno: tim je pratio stanje fast ice (poznatog i kao landfast ice) u okviru druge studije kada je primetio iznenadno povlačenje glečera.
Zašto se to dogodilo?
Istraživači su utvrdili da je glavni mehanizam povlačenja kalving sa ledene ravnice: kako se glečer stvarno stanjiva, velike ledene sante se odvajaju i odlaze u more. Koautor Ted Scambos opisao je brzinu povlačenja kao „zapanjujuću“ i „ludu“, navodeći da se radi o jednoj od najbržih zabeleženih stopa u savremenoj istoriji.
Naomi Ochwat, koautorka studije, rekla je: „Shvatila sam da, u redu, ovde se dešava nešto posebno.“
Kontekst i implikacije
Kalving je prirodan proces, ali sve je jasnije da ljudske aktivnosti ubrzavaju njegove posledice. Zagrejavanje okeana, posledica emisija gasova staklene bašte iz sagorevanja fosilnih goriva, posebno utiče na polarne regione.
Prema podacima iz naučnih analiza, Arktik se zagreva otprilike četiri puta brže od svetskog proseka, dok temperature u mnogim delovima Antarktika rastu oko dvaput brže. Posebnu ranjivost pokazuje ledeni pokrivač Zapadnog Antarktika.
Rast globalnih temperatura ubrzava gubitak morskog i priobalnog leda, što dovodi do porasta nivoa mora i preti obalnim zajednicama širom sveta. U scenariju potpunog otapanja svih glečera i ledenih pokrivača, nivo mora bi mogao porasti za oko 195 stopa (≈59 m), prema procenama NASA-e, sa katastrofalnim posledicama za mnoge zemlje.
Šta dalje?
Autori studije pozivaju na hitnija i detaljnija istraživanja ledenih ravnica na Antarktiku kako bi se bolje razumele dinamike poput onih koje su zabeležene kod Hektorie. Takođe ističu potrebu za većom javnom svesti i smislenim merama za smanjenje emisija, kao i za prilagođavanje zajednica na rizike od porasta mora.
Dok su neki naučnici doveli u pitanje pojedine interpretacije procesa koji su doveli do brzog povlačenja Hektorie, postoji širok konsenzus da su promene u polarnim regionima veoma brze i zabrinjavajuće. Kako je rekla Anna Hogg (University of Leeds): „Iako se ne slažemo oko procesa koji pokreće ovu promenu na Hektoriji, u apsolutnom smo saglasju da su promene u polarnim regionima zastrašujuće brze."
Napomena: U tekstu su sažete ključne tačke studije i širi kontekst klimatskih promena. Iz izveštaja je izostavljena promotivna i interaktivna sadržina (ankete i prijave na biltene) kako bi se zadržao fokus na naučnim nalazima i njihovim implikacijama.
Pomozite nam da budemo bolji.


























