Svet Vesti
Nauka

Napadi na akademsku slobodu ugrožavaju međunarodnu naučnu saradnju i buduće proboje

Napadi na akademsku slobodu ugrožavaju međunarodnu naučnu saradnju i buduće proboje

Akademska sloboda je ključ globalne naučne saradnje. Podaci V‑DEM i studije iz 2024–2025 pokazuju da ograničenja individualne slobode i autonomije univerziteta smanjuju kvantitet i kvalitet STEMM istraživanja. To ugrožava «dividend saradnje» koji je doprineo brzim probojima, uključujući razvoj vakcina protiv COVID‑19. Zaštita akademske autonomije stoga je i strateško i etičko pitanje.

Sažetak: Ograničavanje akademske slobode i autonomije univerziteta slabi međunarodne mreže saradnje koje danas pokreću većinu naučnih otkrića — od vakcina do čistih tehnologija. Analize zasnovane na podacima V‑DEM i studijama iz 2024–2025 pokazuju da politički pritisci smanjuju količinu i kvalitet STEMM istraživanja i ugrožavaju ”dividend saradnje”.

Uvod

Otkako je predsednik Donald Trump po drugi put stupio na dužnost, mnogi istraživači iz različitih akademskih disciplina prijavili su smanjenje finansiranja zbog navodne ideološke pristrasnosti. Ti rezovi bili su dodatno pojačani opsežnim gašenjem rada savezne vlade 2025. godine. Kao tim sociologa koji proučavaju univerzitete, politiku visokog obrazovanja, akademsku slobodu i proizvodnju nauke, prepoznajemo ove poteze kao deo šireg međunarodnog trenda.

Primeri politike i uticaja

Politički napadi na visoko obrazovanje porasli su od sredine 2000‑ih u mnogim državama. Primeri uključuju pritiske mađarskog premijera Viktora Orbána na Centralnoevropski univerzitet (CEU), koji je 2019. bio primoran da premesti značajan deo nastave u Beč. U Argentini, dolazak predsednika Javiera Mileija 2023. pratio je narativ o «korumpiranim elitama» i smanjenje autonomije i finansiranja univerziteta.

Zašto je saradnja ključna

Danas većina naučnih istraživanja nastaje u saradnji: univerzitetski naučnici koautorisu oko 85–90% od nekoliko miliona godišnjih STEMM radova. Velike, multinacionalne timske strukture — ponekad stotina ili hiljada istraživača — omogućavaju rešavanje kompleksnih problema. Mi to nazivamo globalnim dividendom saradnje: veća interoperabilnost resursa i znanja dovodi do većeg obima i bolje kvalitete otkrića.

Kako ograničenja ugrožavaju nauku

Naša istraživanja i relevantne studije pokazuju tri ključne veze:

  1. Zaštita individualne akademske slobode povećava kvantitet i kvalitet istraživanja.
  2. Organizaciona autonomija univerziteta (sloboda zapošljavanja, kurikuluma i istraživačkih odluka) povećava obim i izvrsnost STEMM produkcije.
  3. Ograničavanje akademske slobode smanjuje sposobnost naučnika i univerziteta da učestvuju u međunarodnim saradnjama.

Ove veze važe nezavisno od drugih faktora kao što su državno finansiranje istraživanja, BDP ili broj studenata.

Istorijski kontekst i podaci

Podaci projekta Varieties of Democracy (V‑DEM) pokazuju da je akademska sloboda bila potisnuta tokom 1930‑ih i Drugog svetskog rata, nakon čega je usledio dug period rasta — naročito od 1980. do sredine 2000‑ih — koji je doprineo globalnom usponu istraživačkih univerziteta. Međutim, tokom poslednje decenije beleže se znakovi slabljenja tih sloboda u brojnim zemljama, uključujući Sjedinjene Države.

Super‑čvorišta i međunarodno umrežavanje

Još od 1980‑ih formirala su se tri geografska super‑čvorišta intenzivne univerzitetske saradnje: Evropa, Severna Amerika i rastuće Istočna Azija. Do 2010. univerziteti iz tih čvorišta sarađivali su s kolegama iz 193 zemlje — što je omogućilo „preskakanje stepenica“ univerzitetima iz zemalja u razvoju (primer: Južna Koreja).

Posledice za Srbiju i region

Pad akademske slobode i prekid mreža saradnje ima neposredne posledice i za istraživače u Srbiji i regionu: ograničena saradnja smanjuje šanse za zajedničke projekte, finansiranje i brz transfer znanja. Održavanje akademske autonomije i otvorenih međunarodnih veza ključno je za opstanak i rast nacionalnih naučnih kapaciteta.

Zaključak

Naša analiza jasno ukazuje: zaštita akademske slobode i autonomije univerziteta nije samo pitanje prava i demokratije — ona je praktično pitanje sposobnosti društva da proizvodi znanje koje rešava velike tehničke, medicinske i društvene izazove. Ako univerziteti postanu ranjivi na političke pritiske, patiće globalni dividend saradnje i tempo otkrića.

Napomena o autorima: Tekst su napisali Volha Chykina (University of Richmond), David P. Baker (Penn State), Frank Fernandez (University of Wisconsin–Madison) i Justin J. W. Powell (University of Luxembourg). Autori su prijavili finansijsku podršku iz različitih fondacija i istraživačkih agencija za svoja istraživanja.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno