Administracija Evropskog parlamenta proglasila je neprihvatljivim predlog rezolucije koji su potpisala 145 poslanika i koji je zahtevao pravni izazov pred Sudom EU kako bi se obustavila ratifikacija sporazuma EU–Mercosur. Konferencija predsednika odlučila je da rezolucija neće biti uvršćena na narednu plenarну sednicu, što je dodatno produbilo podele u Parlamentu. Protivnici sporazuma ističu rizike za poljoprivredu i klimatske ciljeve, dok su stavovi više država članica i dalje podeljeni.
EP odbio pokušaj 145 poslanika da obustave ratifikaciju sporazuma EU–Mercosur

Administracija Evropskog parlamenta proglasila je neprihvatljivim predlog rezolucije koji su potpisala 145 poslanika i koji je zahtevao pravni izazov pred Sudom EU kako bi se obustavio proces ratifikacije sporazuma između EU i Mercosura.
Šta se dogodilo
Konferencija predsednika Parlamenta potvrdila je ovu odluku, pa rezolucija neće biti uvršćena u dnevni red naredne plenarne sednice u Strazburu. Odluka je dodatno zaoštrila već postojeće podele među poslanicima oko tog spornog trgovinskog i političkog dogovora.
O sporazumu
Sporazum između EU i zemalja Mercosura (Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj) predstavlja politički i trgovinski okvir za uspostavljanje transatlantske zone slobodne trgovine. Politički dogovor postignut je u decembru 2024. posle više od 20 godina pregovora. Zagovornici sporazuma, predvođeni nekim državama članicama, smatraju da otvara pristup važnim tržištima i jača strateške veze.
Zašto je sporan
Protivnici — među njima evropski poljoprivrednici, klimatske organizacije i deo parlamentarnih grupa — upozoravaju da dogovor može dovesti do nepoštene konkurencije, povećanog uvoza koji ugrožava domaću poljoprivredu i potencijalnog slabljenja standarda utvrđenih Zelenim planom EU. U predlogu rezolucije iznet je i argument da je Komisija prekoračila mandat pokušajem razdvajanja trgovinskog i političkog dela sporazuma kako bi izbegla uključivanje nacionalnih parlamenata u postupak ratifikacije.
„Prerogative poslanika se ignorišu i oni su ućutkani u vršenju svojih parlamentarnih aktivnosti“, izjavila je belgijska poslanica Saskia Bricmont (Zeleni).
Pravna i politička procedura
Administracija Parlamenta navela je da je zahtev za upućivanje spora pred Sud EU neprihvatljiv jer Savet EU — organ koji predstavlja države članice — još nije zatražio pristanak Parlamenta za ratifikaciju. Time je proceduralno obustavljen pokušaj da se spor rešava pred sudom u ovoj fazi.
Političke posledice i naredni koraci
Rasprave u Parlamentu ostaju podeljene: 8. oktobra prošle godine 269 poslanika odbacilo je pasus druge rezolucije koji je pozdravljao zaključivanje sporazuma, dok je 259 bilo za. Neke države članice se i dalje protive ili imaju rezervu — Mađarska i Poljska su otvoreno protiv, dok su stavovi Francuske, Irske, Austrije i Holandije još neizvesni.
Puna slika mogla bi postati jasnija do 20. decembra, kada je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen planirala posetu Latinskoj Americi povodom potpisivanja. Međutim, u ovom trenutku nije izvesno da li će ceremonija biti održana.
Zaključak: Odluka administracije Parlamenta o neprihvatljivosti predloga rezolucije privremeno onemogućava pravni izazov koji su inicirali protivnici sporazuma, ali politički i proceduralni sporovi ostaju otvoreni i mogla bi uslediti dalje debate i potezi država članica.
Pomozite nam da budemo bolji.




























