Suosnivačica Palestine Action Huda Ammori podnosi pred Visokim sudom tužbu protiv zabrane grupe koju je britanska vlada uvela pod Zakonom o terorizmu. Zabrana, na snazi od 5. jula, dovela je do oko 2.300 privođenja, dok vlasti navode štetu procenjujući je na 7 miliona funti. UN i Savet Evrope kritikovali su mere kao prekomerne, a slučaj otvara važna pitanja o granicama prava na protest i slobodi okupljanja.
Suosnivačica Palestine Action pokreće pravni spor protiv zabrane britanske vlade — spor o granicama protesta

Suosnivačica aktivističke grupe Palestine Action Huda Ammori pokrenula je pred londonskim Visokim sudom pravni postupak kojim osporava zabranu grupe koju je britanska vlada uvela pozivajući se na antiterorističke zakone. Zabrana, na snazi od 5. jula, dovela je do velikog broja privođenja i pokrenula širu debatu o slobodi govora i pravu na mirni protest.
Međunarodne kritike
Visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Türk izjavio je da zabrana "izgleda nesrazmerna i nepotrebna", dok je Savet Evrope upozorio na "prekomerna ograničenja" prava na protest. Takve ocene pojačavaju pritisak na britanske vlasti da jasno obrazlože razloge i razmere primene zakona.
Razlozi zabrane i optužbe vlasti
Vlada je grupu proglasila zabranjenom prema Zakonu o terorizmu iz 2000. godine, što znači da su članstvo u organizaciji i javno pozivanje na njenu podršku krivična dela koja mogu biti kažnjena i do 14 godina zatvora. Home Office je optužio Palestine Action za "escalirajuću kampanju" uključujući sistematsko krivično oštećivanje i ugrožavanje infrastrukture nacionalne bezbednosti, kao i za "intimidaciju, navodnu upotrebu nasilja i ozbiljne povrede".
Tužioci tvrde da su aktivisti tokom upada na vazduhoplovnu bazu u južnoj Engleskoj naneli štetu procenjenu na oko 7 miliona funti na dva aviona. Prema podacima Met policije, do sada je 254 osobe optuženo za lakše prekršaje (kazna do šest meseci), a organizatori protesta navode da je bilo oko 2.300 privođenja.
Pravni postupak
Ročište na Visokom sudu je zakazano na nekoliko dana — prvobitno planirano na sredу i četvrtak, uz mogućnost dodatnog dana ako bude potrebno. U postupku će se razmatrati opravdanost i proporcionalnost zabrane, kao i dokazi na kojima su vlasti zasnovale svoju odluku.
Navodi o incidentima
Na jednom od ročišta tužilaštvo je iznelo tvrdnju da je aktivistkinja udarila policajca čekićem nakon upada u fabriku povezana s izraelskom odbrambenom industrijom u zapadnom Bristolu. Vlada, koju predstavlja i ministarka spoljnih poslova Yvette Cooper, ističe da je zabrana zasnovana na bezbednosnim procenama i savetima.
Reakcije javnosti i organizacija
Podršku grupi izrazili su pojedinci i organizacije koji zabranu ocenjuju kao preteranu ili opasnu za prava na protest. Režiser Ken Loach nazvao je zabranu "apsurdnom" i upozorio na opasnost od "političkog ugnjetavanja". Organizacija Defend Our Juries navodi brojne primere privođenja studenata, nastavnika, penzionera i starijih ljudi tokom protesta.
"Klasifikacija protestne grupe kao 'terorističke organizacije' treba da vas zabrine", rekla je Areeba Hamid iz Greenpeace UK, dodajući da upotreba antiterorističkog zakona protiv direktne akcije može narušiti demokratske norme.
Sa jedne strane stoje državni organi koji tvrde da su rokovi i mere neophodni radi zaštite bezbednosti i javnog reda; sa druge, pravne i građanske inicijative ukazuju na rizik od kršenja prava na mirno okupljanje. Ishod postupka mogao bi postaviti važan presedan o tome gde se povlači granica između zakonom zabranjenih akcija i legitimnog protesta.
Pomozite nam da budemo bolji.


































