Brzi pregled: Ruski masovni vazdušni napad — oko 36 raketa i skoro 600 dronova — pogodio je Ukrajinu; pogođeni su domovi, energetska mreža i kritična infrastruktura. Najmanje tri osobe su poginule, desetine su povređene, a više od 600.000 ljudi ostalo je bez struje. Napad je usledio dok traju mirovni pregovori uz unutrašnje političke potrese u Kijevu.
Najveći vazdušni napad u mesec dana: oko 36 raketa i skoro 600 dronova pogodili Ukrajinu, najmanje 3 poginule

Rusija je tokom noći izvela najmasovniji napad u poslednjih mesec dana na teritoriju Ukrajine, lansirajući oko 36 raketa i skoro 600 dronova, saopštio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski. Napad je prouzrokovao velike prekide u snabdevanju električnom energijom i materijalnu štetu u civilnim područjima.
Zelenski je istakao da su glavne mete bile energetska infrastruktura i civilni objekti, uz veliki broj požara u stambenim zgradama. Prema zvaničnim podacima, zabeležene su desetine povređenih i najmanje tri poginule osobe.
„Glavne mete napada bile su energetska infrastruktura i civilni objekti, zabeležena je velika šteta i požari u stambenim zgradama. Trenutno imamo prijave o desetinama povređenih i tri poginula“, rekao je Zelenski.
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da su odbrambene snage oborile većinu projektila i dronova do jutra. Među oborenim letelicama navode se pretežno iranski dronovi tipa Shahed i ruski dalekometni dronovi Gerbera.
Prema lokalnim vlastima, u Kijevu su poginule dve osobe — među njima 42-godišnji muškarac — dok je 15 ljudi zadobilo povrede, uključujući i dete. Treća žrtva, 74-godišnja žena, stradala je u Kijevskom regionu.
Kijev je bio pod vazdušnom uzbunom više od deset sati tokom noći i ranog jutra, a u gradu su bila čujna detonacije i prisustvo dronova. Hitne službe intervenisale su na više lokacija, uključujući višeetažne stambene objekte sa oštećenim fasadama i polomljenim prozorima.
Poljska je u odgovor na situaciju aktivirala vojne avione i sisteme protivvazdušne odbrane, navodeći da su mere preduzete preventivno.
Ukrajinsko ministarstvo energetike saopštilo je da su napadi ostavili bez struje više od 600.000 ljudi: više od 500.000 potrošača u Kijevu, više od 100.000 u Kijevskom regionu i skoro 8.000 u Harkovskom regionu.
Napad je usledio dok je ukrajinska delegacija putovala u Sjedinjene Države radi pregovora o mirovnom planu. Istovremeno, ukrajinski šef kabineta i glavni pregovarač Andrij Jermak podneo je ostavku nakon pretresa njegovog doma od strane antikorupcijskih organa, što je dodatno pojačalo unutrašnju napetost u trenutku međunarodnih pregovora.
Očekuje se i dolazak američkog tima u Moskvu radi razgovora sa predsednikom Vladimirom Putinom o predlogu za mir koji je predstavila administracija Donalda Trumpa. Preliminarni nacrt je, kako je navedeno, u nekim delovima odražavao ruske zahteve, ali je potom bio značajno revidiran na sastanku ukrajinskih i američkih delegacija u Ženevi.
Putin je izjavio da bi prvobitni predlog mogao „da bude osnova za buduće sporazume“, ali je dodao da bi sporazum bio moguć samo ukoliko se ukrajinske snage povuku iz određenih istočnih oblasti koje trenutno drže. „Ako se ne povuku, mi ćemo to postići vojno“, rekao je Putin.
Posledice napada su ozbiljne: pored ljudskih žrtava, oštećene su kritične tačke energetske mreže i stambene zgrade, što će zahtevati opsežnu sanaciju i podršku civilnim službama u narednim danima. Situacija dodatno komplikuje tok pregovora i unutrašnja politička dešavanja u Ukrajini.
Pomozite nam da budemo bolji.




























