Svet Vesti
Culture

Arheolozi Otkrili 11.000 Artefakata Uz Rappahannock — Potvrda Naselja Opisanih U Dnevniku Džona Smita

Arheolozi Otkrili 11.000 Artefakata Uz Rappahannock — Potvrda Naselja Opisanih U Dnevniku Džona Smita

Arheolozi su uz Rappahannock pronašli oko 11.000 artefakata koji ukazuju na naselja opisana u dnevniku Džona Smita iz 1608. Nalazi, koji uključuju perlice, keramiku, kamene alate i lule, podudaraju se sa usmenim predanjima plemena Rappahannock. Lokacije na Fones Cliffs imaju stratešku vrednost, a pleme i institucije rade na kupovini i zaštiti ključnih parcela.

Arheolozi koji rade duž reke Rappahannock u saveznoj državi Virdžinija pronašli su približno 11.000 domorodačkih artefakata — perlice, delove keramike, kamene alate i lule za duvan — što upućuje na postojanje naselja koja je 1608. opisao engleski kolonista Džon Smit (John Smith).

Nalazi i metode

Tim predvođen profesorkom antropologije Džulijom King sa St. Mary's College of Maryland više godina je istraživao dolinu Rappahannock. Lokacije na poznatoj lokaciji Fones Cliffs otkrivene su kombinovanjem istorijskih zapisa, usmenih predanja plemena i terenskog rada („hodanjem po terenu“), nakon čega su usledile sistematske arheološke ekshumacije.

Među pronađenim predmetima nalaze se perlice, fragmenti keramike, kameni alati i lule za duvan — artefakti koji mogu poticati još iz 1500-ih, dok neki jasno odgovaraju opisu naselja zabeleženih u Smitovim zapisima iz 1608. godine.

Značaj lokacije

Ključni deo reke ispunjen je visokim liticama koje su, prema istraživačima, omogućavale dobar pregled rečne doline i pružale prirodnu zaštitu. Tlo na tim položajima bilo je pogodno za uzgoj kukuruza, što je dodatno potkrepljuje ideju o stalnom naseljavanju na tim mestima.

Kontekst i istorijske implikacije

Džon Smit, koji je 1608. obavljao funkciju predsednika veća kolonije Džejmstaun, ostavio je opise i mape koje su vekovima bile sporne ili zaboravljene. Ova arheološka otkrića podudaraju se sa usmenim predanjima Rappahannock plemena i pomažu da se ponovno sagleda rana istorija kontakata između domorodačkih zajednica i evropskih doseljenika.

„Prisutnost ovih nalaza potvrđuje i usmenu tradiciju i dokumente… Strategija je da se oba izvora čitaju i s njima polemiše,“ izjavilа je Džulija King.

Pravni i kulturni efekti

U 17. veku, prema zapisima, Rappahannock su navodno prodali oko 25.000 jutara (≈10.100 ha) zemljišta za 30 ćebadi, perlica i nekoliko alata — dogovor čije tumačenje istoričari i danas osporavaju, jer je moguće da su lokalne zajednice imale drugačije shvatanje takvih razmena (npr. deljenje ili kratkoročni ustupak).

Današnji pripadnici plemena Rappahannock aktivno rade na očuvanju tih područja: u saradnji sa privatnim partnerima i U.S. Fish and Wildlife Service pokušavaju da kupe ili zaštite ključne lokalitete kako bi sačuvali kulturno nasleđe i pravo na pristup mestu predaka.

Stručne ocene

Istoričari i stručnjaci, među kojima su i nezavisni autori i akademici koji nisu učestvovali u iskopavanjima, ocenjuju nalaze kao važan doprinos razumevanju ranih interakcija između engleskih istraživača i domorodačkih naroda — naročito u osetljivom periodu trgovine, diplomatije i sukoba na početku kolonizacije.

Otkriće potvrđuje da su arheološka istraživanja i saradnja sa savremenim domorodačkim zajednicama ključni za tačnije tumačenje istorije i za donošenje odluka o zaštiti i razvoju tih područja.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno