Neočekivane jake padavine i vetrovi povezani sa ciklonom Mantha pogodili su Bangladeš, oštetivši 32.450 ha useva i pogodivši 125.926 poljoprivrednika u 29 distrikta. Mnogi su morali žeti prerano, a poplave su doveli do invazije štetočina i dodatnih gubitaka. Meteorolozi i naučnici upozoravaju da su ovakvi ekstremi posledica promena klime i zahtevaju državnu pomoć i brze adaptacije u poljoprivredi.
Neočekivana oluja i ciklon Mantha poharali Bangladeš: 125.926 poljoprivrednika pogođeno, 32.450 ha oštećeno

Poljoprivreda u Bangladešu pretrpela je teške gubitke nakon neuobičajeno jakih padavina i udara vetra usled oluje povezane sa ciklonom Mantha. Prema lokalnim izveštajima, događaj je pogodio stotine hiljada ljudi i oštetio desetine hiljada hektara useva, ugrožavajući egzistenciju mnogih porodica koje zavise od poljoprivrede.
Detalji štete
List The Daily Star izvestio je, pozivajući se na podatke Departmana za poljoprivrednu ekstenziju (Department of Agricultural Extension), da su u 29 distrikta zabeležene štete vredne miliona dolara. Ukupno je pogođeno 125.926 poljoprivrednika, a usevi na 32.450 hektara zemljišta su oštećeni.
Među pogođenim kulturama su:
- krompir
- crni i beli luk
- čili
- kukuruz
- senf (rukola/senf)
- beli luk
- banana i papaja
- crni gram (mashkalai)
Zbog naglog potopa mnogi su bili prinuđeni da žanju prerano, a nakon zadržavanja vode useve su dodatno napale štetočine, što je dodatno smanjilo prinose.
Izjave lokalnih proizvođača
Akbar Ali: "Kiša je pala niotkuda i potopila moj skoro jednog hektara Aman pirinač. Usev je trebao još 10–12 dana da sazri, ali sam morao da ga žnjem ranije i završio sa manje od polovine uobičajenog prinosa."
Alamgir: "Oko 80% mog pirinčanog polja je uništeno. Obično sačuvam nešto pirinča za porodicu i prodam ostatak, ali ove godine ću morati da kupujem pirinač umesto da ga prodajem. Tri meseca mog rada su propala. Ne znam kako ću nadoknaditi gubitke ili otplatiti dugove."
Zašto se ovo dešava?
Meteorolozi su komentarisali da bi padavine obično trebalo da jenjavaju do septembra, ali su se ove godine nastavile kroz oktobar i novembar, što je dovelo do produženih poplava i većih šteta na usevima. Stručnjaci povezuju porast učestalosti i intenziteta takvih ekstremnih vremenskih događaja sa globalnim zagrevanjem.
Prema NASA, ljudske emisije gasova staklene bašte poput ugljen-dioksida i metana zadržavaju toplotu u atmosferi i menjaju uobičajene vremenske obrasce, čime se povećava rizik od ekstremnih pojava — od uragana i poplava do suša i požara.
Širi kontekst i posledice
Ovaj lokalni udarac uklapa se u globalni trend sve češćih klimatskih ekstremnih događaja. Primetioci ukazuju i na druge primere značajnih šteta u poljoprivredi: uragani su, na primer, ove sezone prouzrokovali procenjeni gubitak od 580 miliona dolara u pekan industriji Džordžije (SAD), dok su ponovljene poplave i suše u Ujedinjenom Kraljevstvu dovele do manjka pšenice od oko 7 miliona metričkih tona u poslednjih pet godina.
Šta poljoprivrednici traže i šta sledi
Poljoprivrednici traže državnu pomoć kako bi nadoknadili finansijske gubitke i premostili nedostatak semena i resursa za novu setvu. Stručnjaci ističu da će biti neophodno prilagoditi poljoprivredne prakse — od promena u srotovima setve i navodnjavanju do ulaganja u otpornije sorte i sisteme osiguranja useva — kako bi se smanjio uticaj budućih ekstremnih vremenskih događaja.
Zaključak: Neočekivane i produžene padavine povezane sa ciklonom Mantha nanijele su ozbiljne udarce poljoprivredi u Bangladešu. Događaj ističe potrebu za hitnom državnom podrškom i dugoročnim adaptacijama u poljoprivrednim praksama usled promena klime.
Pomozite nam da budemo bolji.




























