Svet Vesti
Politika

Ambasador Charles Kushner O Antisemitizmu U Francuskoj: "Jevreji Žive U Strahu", Poziva Na Obrazovanje I Dijalog

Ambasador Charles Kushner O Antisemitizmu U Francuskoj: "Jevreji Žive U Strahu", Poziva Na Obrazovanje I Dijalog

Charles Kushner, američki ambasador u Francuskoj, opravdava pismo predsedniku Macronu u kome optužuje Francusku za ignorisanje porasta antisemitizma. Ističe da mnogi Jevreji u Francuskoj žive u strahu, poziva na susret sa ministrom prosvete i zajedničke programe sa muslimanskim vođama. Sporna je statistika o poznavanju Holokausta među mladima (Claims Conference 2023 vs Ifop 2018), a Kushner zahteva odlučniju pravnu i obrazovnu reakciju vlasti.

U novembru je američki ambasador u Francuskoj Charles Kushner — otac Jareda Kushnera — dao retki intervju za TIME France u kojem je branio pismo koje je u julu uputio predsedniku Emmanu Macronu. U tom pismu, objavljenom u Wall Street Journalu, optužio je Francusku da zanemaruje rast antisemitizma i tvrdio da „antisemitizam dugo kvari francuski život“. Pismo je izazvalo oštru reakciju predsednika i francuskog ministra spoljnih poslova.

Glavne tvrdnje i reakcije

Kushner kaže da je motiv za pismo bio razgovor sa pripadnicima jevrejskih zajednica koji su mu rekli da većina Jevreja u Francuskoj živi u strahu i oseća se napušteno od strane vlasti. Kao dete preživelih Holokausta, Kushner je opisao situaciju kao lično bolnu i neprihvatljivu.

„Ljudi mi kažu: ‘Više se ne mogu deklarisati kao Jevreji jer ću biti uznemiravan.’ Svake nedelje gledam takve stvari i mislim — ovo je odvratno."

Vlasti u Parizu su odgovorile da je reč o uplitanju u unutrašnja pitanja i kritikovali su ton i pravac optužbi. Kushner uzvraća da je samo izneo istinu i da ga ne brine nezadovoljstvo francuskih zvaničnika.

Sporna statistika i obrazovanje

Ambasador navodi podatak iz ankete Claims Conference (2023) da 46% mladih između 18 i 29 godina „nikada nije čulo za Holokaust“. Kushner je takođe naglasio da je Holokaust deo školskog kurikuluma u Francuskoj i rekao da je jedan od njegovih prioriteta da se sastane sa ministrom prosvete kako bi razmotrio mere u obrazovanju.

U tekstu se napominje da su druga istraživanja, poput Ifop iz 2018. godine, pokazala niže procente (21% za uzrast 18–24), pa je preciznost i metodologija anketa predmet debate. Kushner je priznao nesavršenosti i sugerisao da problem može biti u izostanku nastave, prisustvu učenika na času ili kvalitetu nastave.

Demografija, bezbednost i izvor neprijateljstava

Kushner je izrazio zabrinutost zbog, kako tvrdi, smanjenja broja Jevreja u Francuskoj — sa oko 600.000 pre deset godina na približno 440.000 — ali je i priznao da ne postoji precizan nacionalni popis koji bi te brojke definitivno potvrdio. Kada su mu to prigovorili, odgovorio je šaljivo da mu je „ChatGPT bio dobar izvor".

Ampasador je takođe ukazao na rast radikalizovanih elemenata u društvu, ističući potrebu da se razlikuju većina mirnih muslimanskih građana i manjina koja se radikalizuje. Naglasio je da antisemitizam u Francuskoj, prema njegovom viđenju, nije dovoljno kažnjavan i da vlasti često samo izriču javne osude bez vidljivih pravnih posledica.

Upoređivanje S SAD

Kushner priznaje postojanje antisemitizma u SAD, ali ističe razliku u pristupu administracije: prema njemu, američka vlast vrši snažniji pritisak na univerzitete i institucije (npr. uslovljavanje saveznih sredstava) kako bi se suzbio govor mržnje, dok u Francuskoj smatra da reakcije nisu dovoljno odlučne.

Predložene mere i zaključak

Ambasador predlaže konkretne korake: sastanke sa ministrom prosvete, projekte obrazovanja i dijalog između verskih zajednica — navodeći da se već sastao sa rektorom Velike džamije u Parizu. Kushner sebe predstavlja kao ponosnog Jevrejina i cionista koji veruje da većina muslimana živi u miru sa Jevrejima, ali je zabrinut zbog rasta radikalizacije.

„Kada kažete 'from the river to the sea' ili pozivate na uništenje Izraela, govorite: Mrzim Jevreje.“

Intervju ilustruje tenzije između američkog diplomate i francuskih vlasti oko pitanja sigurnosti i integracije manjina, ali i ukazuje na moguće smernice za saradnju: edukacija, pravna akcija protiv mržnje i jačanje međureligijskog dijaloga.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno