Julian Assange je podneo krivičnu prijavu u Švedskoj protiv Nobelove fondacije nakon što je Marija Corina Machado dobila Nobelovu nagradu za mir. Prijava navodi da dodela predstavlja "grub preusmeravanje" sredstava i traži zamrzavanje 11 miliona švedskih kruna (≈1,18 miliona USD). Švedska policija je potvrdila prijem prijave, dok nadležna ekonomsko‑kriminalna agencija navodno nema nadležnost. Assange optužuje zvaničnike fondacije da su pretvorili "instrument mira u instrument rata".
Assange Tuži Nobelovu Fondaciju i Traži Zamrzavanje 11 Miliona Kruna Nakon Dodele Nagrade Mariji Corini Machado

Julian Assange, osnivač WikiLeaksa, podneo je krivičnu prijavu u Švedskoj protiv Nobelove fondacije nakon što je opoziciona liderka iz Venecuele, Marija Corina Machado, dobila Nobelovu nagradu za mir. Prijava, koju je WikiLeaks objavio na društvenim mrežama, tvrdi da dodela nagrade predstavlja "grub preusmeravanje" sredstava i da postoji rizik da novac bude iskorišćen za olakšavanje ratnih zločina, prema švedskom zakonu.
Šta navodi prijava
U prijavi se poziva na testament osnivača Alfreda Nobela iz 1895. godine, koji nalaže da nagrada treba pripadati osobi koja je učinila "najviše ili najbolje za bratstvo među narodima, za ukidanje ili smanjenje stalnih armija i za održavanje i promociju mirovnih kongresa". Assange tvrdi da podrška koju je Machado pružala američkom predsedniku Donaldu Trumpu tokom kampanje protiv venecuelanskog predsednika Nikolasa Madura nije u skladu s ovim načelima.
Finansijska mera i pravna nadležnost
Assange traži zamrzavanje premije od 11 miliona švedskih kruna (oko 1,18 miliona USD) koja je predviđena za pobednicu. WikiLeaks navodi da postoji "realan rizik" da bi ta sredstva mogla biti preusmerena sa svoje humanitarne svrhe i iskorišćena za "agresiju, zločine protiv čovečnosti i ratne zločine".
„Nagrada je postala instrument koji može da olakša nasilje, umesto da promoviše mir,“ stoji u saopštenju koje prenosi WikiLeaks.
Iako Nobelovu nagradu za mir dodeljuje Norveški Nobelov komitet u Oslu, prijava je upućena švedskoj Nobelovoj fondaciji sa sedištem u Stokholmu, jer Assange smatra da fondacija snosi finansijsku odgovornost. Švedska policija je potvrdila AFP‑u da je zaprimila prijavu, dok je Švedska uprava za ekonomske kriminalne istrage navela da nema nadležnost da vodi slučaj.
Kontekst i reakcije
U tekstu prijave se takođe navode napetosti u vezi sa američko‑venecuelanskim odnosima, uključujući raspoređivanje američkih mornaričkih i vazdušnih snaga u vodama Latinske Amerike i tvrdnje o napadima na manje brodove za koje se tvrdi da prevoze drogu, sa skoro sto poginulih, kako je navedeno u izveštaju.
Assange je optužio oko 30 zvaničnika povezanih s Nobelovom fondacijom da su "preobrazili instrument mira u instrument rata". Nobelova fondacija je kontaktirana za komentar preko AFP, ali povratna informacija u trenutku objavljivanja teksta nije bila dostupna.
Podsećanje na sudbinu Assangea
Assange je 2024. godine pušten iz britanskog zatvora Belmarsh u okviru sporazuma o priznanju krivice nakon godina pritvora zbog objavljivanja stotina hiljada poverljivih dokumenata američke vlade. Pre toga je proveo sedam godina u ambasadi Ekvadora u Londonu kako bi izbegao izručenje u Švedsku po optužbama za seksualni napad koje su kasnije povučene.
Napomena: Članci o ovoj temi sadrže optužbe i pravne tvrdnje koje potiču iz prijave WikiLeaksa; dalji razvoj događaja može doneti dodatne odgovore ili pravne odluke.
Pomozite nam da budemo bolji.


































