Svet Vesti
Kultura

Retki medaljon star oko 1.300 godina s sedmokrakom menorom pronađen pored Jerusalimskog Hrama

Retki medaljon star oko 1.300 godina s sedmokrakom menorom pronađen pored Jerusalimskog Hrama
The rare medallion dates from from the turn of the sixth and seventh centuries, when Jerusalem was under the rule of the Byzantine Empire. | Credit: Emil Aladjem, Israel Antiquities Authority

Arheolozi su u delu City of David, pored Jerusalimskog Hrama (al‑Haram al‑Sharif), pronašli olovni medaljon star oko 1.300 godina sa sedmokrakom menorom na obe strane. Predmet datira iz kraja VI ili početka VII veka i najverovatnije je nošen kao amajlija. Nalaz, izuzetno redak — poznat je samo još jedan sličan primerak — pokazuje da su Jevreji i dalje dolazili u grad uprkos zabranama i da su religijski simboli imali snažno značenje.

Arheolozi su u delu nalazišta City of David, blizu jugozapadnog ugla Jerusalimskog Hrama (al‑Haram al‑Sharif — Plemeniti svetište), otkrili izuzetno retki olovni medaljon star oko 1.300 godina, ukrašen sedmokrakom menorom na obe strane.

Predmet potiče iz kraja VI ili početka VII veka, u periodu kada su grad i okolna oblast bili pod vlašću Vizantijskog (hrišćanskog) carstva — samo nekoliko decenija pre nego što su Sasanidi osvojili Jerusalim 614. godine, a potom su ga na početku islamske ekspanzije preuzeli arapski osvajачи oko 638. godine.

Retki medaljon star oko 1.300 godina s sedmokrakom menorom pronađen pored Jerusalimskog Hrama
The medallion was discovered at an archaeological site in Jerusalem's ancient "City of David" archaeological site, south of the Temple Mount. | Credit: Emil Aladjem, Israel Antiquities Authority

"Jednog dana dok sam kopao unutar jedne drevne strukture, iznenada sam ugledao nešto drugačije, sivo, među kamenjem," rekao je Ayayu Belete, radnik u arheološkom timu City of David. "Podigao sam predmet i video da je privezak sa menorom."

Medaljon je diskastog oblika sa omčom na vrhu. Na obe strane jasno je prikazana sedmokraka menora — svećnjak koji se tradicionalno povezuje sa Drugim hramom u Jerusalimu (uništenim 70. g. n. e.). Na vrhu svakog kraka vidi se horizontalna prečka iznad koje su prikazani plamenovi. Jedna strana je dobro očuvana, dok druga nosi prirodnu patinu. Analize pokazuju da je medaljon gotovo u potpunosti napravljen od olova.

Nalaz je iznenađenje jer historijski izvori ukazuju na to da su Jevrejima u vizantijsko doba često bile zabranjene stalne preseljenja u samu gradsku jezgru Jerusalima posle Bar Kokhba ustanka (132–136). Ipak, arheolozi ističu da zabrane nisu bile apsolutne i da su povremeno bile popuštane, pa su mnogi Jevreji živeli u okolnim naseljima ili su posećivali grad iz različitih razloga.

Retki medaljon star oko 1.300 godina s sedmokrakom menorom pronađen pored Jerusalimskog Hrama
Archaeologists think the lead medallion was worn as an amulet for magical protection, rather than as jewelry. | Credit: Eliyahu Yanai, City of David Foundation

Medaljon je pronađen unutar objekta iz kasnovizantijskog perioda koji je kasnije bio zatrpan debelim slojem ruševina nastalih pri graditeljskim radovima iz umajjadske ere. Prema Izraelskoj upravi za antičke spomenike (IAA), privezak od čistog olova ukrašen menorom predstavlja izuzetno redak nalaz — do sada je poznat samo još jedan sličan milenijumski olovni medaljon.

Arheolozi (Yuval Baruch, Filip Vukosavović, Esther Rakow‑Mellet i Shulamit Terem) ukazuju da dvostruki prikaz menore na obe strane diska nagoveštava duboko simboličko značenje. Yuval Baruch, IAA arheolog za Jerusalimski okrug, smatra da je materijal — olovo — upućivao na to da je medaljon najverovatnije služio kao amajlija i bio skriveniji nego dekorativni nakit: olovo je u to vreme bilo često korišćeno za amajlije.

Retki medaljon star oko 1.300 godina s sedmokrakom menorom pronađen pored Jerusalimskog Hrama
This is only the second lead medallion depicting a menorah ever found. | Credit: Emil Aladjem, Israel Antiquities Authority

Pitanje za istraživače ostaje koju tačno ulogu su takvi medaljoni imali: da li su bili lični predmeti trgovaca, administrativnih putnika, tajnih hodočasnika ili simboli kolektivnog identiteta koji su omogućavali diskretnu obnovu verskih veza u gradu gde su zvanične politike bile nepovoljne za Jevreje.

Značaj nalaza

Nalaz potvrđuje da su, i pored povremenih ograničenja, Jevreji nastavili da dolaze u Jerusalim u periodima preobražaja vlasti i da su simboli poput menore zadržali snažnu religijsku i kulturnu vrednost. Medaljon doprinosi razumevanju svakodnevnog verskog ponašanja i mobilnosti manjinskih zajednica u kasnoj antici i ranom srednjem veku.

Pomozite nam da budemo bolji.

Povezani članci

Popularno