Velika Britanija predlaže uvođenje „brzih“ sudova bez porote za dela za koja je zaprećena kazna do tri godine, kako bi se smanjio ogroman zaostatak u Crown Court-ovima. Reforme bi zadržale porote za najteža krivična dela (npr. ubistvo, seksualni napadi, trgovina ljudima), ali kritičari upozoravaju da ukidanje porota može dovesti do pristrasnijih presuda. Zagovornici ukazuju na hitnost da se žrtvama skrati čekanje, dok stručnjaci ističu da nema dovoljno dokaza da će predložene mere stvarno povećati efikasnost.
Britanija Uvodi 'Brze' Sudove Bez Porote Za Dela Do 3 Godine — Kontroverza Oko Drevnog Prava

Već vekovima u Velikoj Britaniji ljudi optuženi за ozbiljna krivična dela imaju pravo da budu suđeni pred porotom. Vlada je sada predložila izmene koje bi stvorile novi "brzi" sistem sudova bez porote za predmete u kojima optuženima preti kazna do tri godine, što izaziva oštre debate o pravednosti i efikasnosti pravosuđa.
Šta predviđaju reforme
Reforme, koje je najavio ministar pravde David Lammy, predviđaju premeštanje dela kao što su prevara, pljačka i krivična dela vezana za drogu iz Crown Court-ova u sudove bez porote. Najteža dela — uključujući ubistvo, nehotično ubistvo, seksualno nasilje, trgovinu ljudima, teške telesne povrede i postupke od javnog interesa — i dalje bi ostala predmet porotnih suđenja. Promene se ne bi odnosile na Škotsku i Severnu Irsku, koje imaju sopstvene pravosudne sisteme.
Razlozi za promenu
Glavni argument za reformu je ogroman zaostatak predmeta: oko 80.000 nerazrešenih slučajeva u Crown Court-ovima, broj koji se očekuje da će porasti na 100.000 do 2028. godine. Među njima je 13.238 slučajeva seksualnih prestupa, prema vladinim podacima. Mnogi oštećeni čekaju i po tri ili četiri godine pre nego što njihov predmet dođe na raspravu.
Kako to utiče na žrtve
"Pravda koja se odlaže je pravda koja se uskraćuje,"
rekao je u Parlamentu 8. decembra zamenik državnog sekretara za sudove i pravne službe Sarah Sackman, ističući potrebu da se smanje čekanja koja dodatno traumatizuju žrtve. Izveštaji Komesara za žrtve i organizacija za podršku preživelima (npr. Rape Crisis England & Wales) dokumentuju višestruka odlaganja suđenja i slučajeve u kojima su oštećeni zbog toga odustali od progona.
Protivnici: Rizik od nepravednih presuda
Kritičari, uključujući opozicione poslanike i deo pravne struke, upozoravaju da ukidanje porota za veliki broj slučajeva narušava drevno pravo na suđenje pred vršnjacima i može povećati rizik od pristrasnih odluka. Konzervativni poslanik Robert Jenrick nazvao je plan "sramotnim" i tvrdio da rastače fundamentalno pravo. Helena Kennedy KC iz Lords-a ističe da porota predstavlja demokratsku odgovornost i da je zabrinjavajuće ako se smatra da "obični ljudi nisu dorasli tom zadatku".
Argumenti za porotu
Jedan od ključnih argumenata za očuvanje porota je njihova uloga u smanjenju pristrasnosti. Nezavisna revizija iz 2017. o tretmanu BAME zajednica, koju je sproveo Lammy, zaključila je da porote deluju kao "filter za predrasude" i da suverovatnije donose pravednije ishode nego suđenja pred jednim sudijom.
Alternativna rešenja i sumnje u efikasnost
Protivnici reformi ukazuju na to da je problem često finansiranje i kapacitet sudova — na primer, neiskorišćene sudnice i manjak sudija — te predlažu povećanje broja radnih dana sudova kao manje invazivno rešenje. Grupa od 39 laburističkih poslanika zatražila je od premijera Keira Starmera da odustane od plana i umesto toga poveća radne dane sudova; ističu da je godišnje oko 130.000 dostupnih dana suđenja, ali da se broj sedećih dana ograničava za 20.000 godišnje.
Lachlan Stewart, krivični advokat, podseća i na posledice pandemije Covid-19 koja je dodatno iscrpela sistem: "Sistem nije imao rezerve i nije se uspeo oporaviti." Stewart takođe upozorava da za sada ne postoji dovoljno podataka koji bi pokazali da će izmene zaista povećati efikasnost i skratiti čekanja žrtava.
Zaključak
Predložene reforme otvaraju teško pitanje ravnoteže između brzine i pravednosti: može li sistem postići kraća čekanja bez ugrožavanja prava na suđenje pred vršnjacima? Dok zagovornici naglašavaju hitnost pomoći žrtvama, protivnici upozoravaju na mogućnost sistemskih pristrasnosti i trajnog slabljenja osnovnih prava. Konačna odluka zavisiće od političkog procesa, daljih analiza učinka reforme i mogućih kompenzacionih mera poput povećanja budžeta i radnih dana sudova.
Pomozite nam da budemo bolji.


































