Trump je 2025. promovisao doktrinu „mir kroz snagu” i SAD su posredovale u više prekida sukoba, uključujući okvir primirja Izrael–Hamas koji je omogućio oslobađanje većine talaca. Ukrajina i SAD dogovorile su 20‑tačkast plan koji Kremlj smatra početnom tačkom pregovora. Sporazumi u Nagorno‑Karabahu i između Konga i Ruande pokazali su napredak, ali i krhkost implementacije. Venecuela je ostala predmet američkog pritiska bez otvorenog mirovnog procesa.
Trumpova doktrina „Mir kroz snagu“ u 2025: Gde su ratovi zaustavljeni i rivali seli za pregovarački sto

Donald Trump je ušao u 2025. godinu s obećanjem da će okončati ratove i preusmeriti američku spoljnu politiku oko parole „mir kroz snagu”. Tokom godine Bela kuća je svoje diplomatske uspehe često opisivala kroz tu prizmu, dok je sam predsednik javno tvrdio da njegov spoljnopolitički dosije zaslužuje Nobelovu nagradu za mir.
Bliski istok — Izrael i Gaza
Najvažniji diplomatski iskorak dogodio se u oktobru, kada je administracija pomogla da se uspostavi okvir primirja između Izraela i Hamasa. Dogovor je zaustavio velike borbe nakon meseci intenzivnog sukoba i omogućio oslobađanje većine talaca zarobljenih posle napada 7. oktobra; telo Rona Gvilija i dalje je u rukama Hamasa. Iako je primirje uglavnom držalo do kraja godine, ključna pitanja — dugoročna uprava Gaze, demilitarizacija, mehanizmi sprovođenja i obnova — ostaju nerešena, pa SAD nastavljaju rad s regionalnim partnerima na narednim koracima.
Ukrajina — Najambiciozniji cilj
Ukrajina je ostala najteži cilj Trumpove mirovne agende. Tokom leta je diplomacija intenzivirana: Trump je ugostio ruskog predsednika Vladimira Putina na sastanku na Aljasci, a potom je u Vašingtonu primljen i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski. Do kraja godine razgovori su ubrzali i proizveli su okvir koji SAD i Ukrajina predstavljaju kao 20-tačkast plan sa bezbednosnim garancijama uz učešće Sjedinjenih Država i evropskih partnera. Kremlj smatra da je to samo početna tačka i najavio je zahtev za daljim izmenama, posebno u pogledu ograničenja ukrajinskih oružanih snaga.
Južni Kavkaz i Južna Azija
U avgustu su u Beloj kući lideri Jermenije i Azerbejdžana potpisali američki posredovan deklarativni sporazum fokusiran na tranzitne rute, ekonomsku saradnju i regionalnu povezanost. Ipak, implementacija i dublje pomirenje i dalje zahtevaju vreme.
Nakon terorističkog napada u Kašmiru i uzvraćenih udara, američka hitna diplomatija pomogla je da se smanje rizici od dalje eskalacije između nuklearnih rivala. Na marginama samita ASEAN-a Trump je posredovao i u primirju između Kambodže i Tajlanda nakon meseci graničnih sukoba.
Afrika — Kongo i Ruanda
U decembru je u Vašingtonu potpisan Vašingtonski sporazum o miru i prosperitetu između Demokratske Republike Kongo i Ruande, s ciljem okončanja višedecenijskih sukoba i unapređenja regionalne ekonomske saradnje. Reakcije na terenu su mešovite: oružane grupe su i dalje aktivne u istočnom Kongu, što ukazuje na krhkost dogovora i potrebu za dugoročnim angažmanom.
Tenzične tačke i sprečavanje šire eskalacije
Posle američkih i izraelskih udara na iranske nuklearne objekte, administracija se fokusirala na zadržavanje eskalacije i jačanje odvraćanja; sukob se nije proširio u širi regionalni rat do kraja godine. Sudanski sukob ostao je jedan od najkrvavijih; SAD i Saudijska Arabija predstavile su komandantu sudanske vojske trotačkast predlog za prekid sukoba, olakšanje pomoći i prenos vlasti civilima, ali rešenje još nije postignuto.
Venecuela — Pritisak Umesto Pregovora
Na kraju godine Venecuela se istakla kao najjasnija tačka direktne konfrontacije sa SAD. Administracija je uglavnom primenjivala pritisak — ekonomske sankcije i akcije protiv mreža kartela koje su povezane sa režimom Nikolasa Madura — uz malo otvorenih diplomatskih kanala. Zapravo, američki pristup je bio prvenstveno zasnovan na pritisku, dok neki opozicioni lideri i saveznici smatraju da bi kontinuirani pritisak mogao dovesti do promena 2026. godine.
Zaključak: 2025. je donela niz diplomatskih pomaka za administraciju Donalda Trumpa — od primirja u Gazi do inicijativa u Ukrajini, Južnom Kavkazu i Africi — ali i pokazala koliko su potencijalni dogovori često krhki. Mnogi su postignuti sporazumi prelazni i zahtevaju dugotrajan međunarodni angažman pre nego što mir postane stabilan.
Pomozite nam da budemo bolji.




























