Japan ubrzano menja svoju odbrambenu politiku – vlada premijerke Sanae Takaichi predlaže rekordni budžet za odbranu (>9 biliona jena) i širi sposobnosti na krstareće rakete, bespilotne sisteme i obalsku odbranu. Promene se oslanjaju na postepenu reinterpretaciju Člana 9 posleratnog ustava i strategiju iz 2022. koja navodi Kinu kao glavni strateški izazov. Razmatra se i razvoj nuklearne podmornice i jačanje industrijske saradnje sa saveznicima.
Pacifistički Japan Menja Kurs: Rekordni Budžet, Rakete Dugog Dometa i Razmatranje Nuklearne Podmornice

Japan ubrzano jača svoje vojne kapacitete kako bi se suprotstavio rastućoj vojnoj aktivnosti Kine i odgovorio na pritiske saveznika, pre svega SAD. Vlada premijerke Sanae Takaichi predlaže rekordni budžet za odbranu koji prelazi 9 biliona jena (~58 milijardi USD), a planovi uključuju krstareće rakete dugog dometa, bespilotne borbene sisteme i jačanje obalske odbrane.
Reinterpretacija Člana 9 i pravni zaokret
Posleratni Ustav Japana, poznat po Članu 9, formalno je zabranjivao upotrebu sile radi rešavanja međunarodnih sporova. Tokom Hladnog rata i pojava Snaga samoobrane (1954), a naročito od 2014–2015. godine, Tokio je postepeno proširio tumačenje tog člana. Reforme iz tog perioda dozvolile su kolektivnu odbranu i upotrebu sile u određenim slučajevima kada su ugroženi saveznici.
Ključna bezbednosna strategija i promene u doktrini
Decembra 2022. vlada Fumija Kišide usvojila je novu bezbednosnu strategiju koja otvoreno navodi Kinu kao glavni strateški izazov i poziva na sposobnosti za uzvratni udar dugog dometa. Ta promena je označila prekretnicu — od politike isključive samoobrane ka ofanzivnijim sposobnostima, u okviru bliske saradnje sa Sjedinjenim Državama.
Rastuće tenzije s Kinom
Tokom poslednje godine zabeleženi su incidenti koji su podigli zabrinutost Tokija: u decembru su kineski avioni "zaključali" radare na japanskim avionima tokom manevara sa nosačima aviona blizu juhozapadnog Japana, a u junu su dva kineska nosača bila primećena u blizini ostrva Iwo Jima. Takve akcije dodatno su ubrzale odluku o većim izdacima za odbranu.
Industrija naoružanja i međunarodna saradnja
Vlada planira da ublaži preostala ograničenja izvoza oružja kako bi podstakla domaću odbrambenu industriju i produbila saradnju sa savezničkim državama. Japan već razvija novi borbeni avion u partnerstvu sa Velikom Britanijom i Italijom, finalizuje prodaju fregata Australiji i pruža podršku u gradnji i održavanju američkih ratnih brodova.
Kontroverzne opcije: nuklearna podmornica i prošireno odvraćanje
Vladina komisija predložila je razmatranje razvoja nuklearne podmornice kao načina za postizanje dalekometnog odvraćanja — što je osetljiva i kontroverzna tema u zemlji koja ima istorijsko nenuklearno opredeljenje. Japan takođe traži od SAD snažnije garancije kroz produženo nuklearno odvraćanje. Dok neki zvaničnici otvoreno razmatraju sve opcije, ministar odbrane Shinjiro Koizumi ponovio je da Japan i dalje formalno stoji uz tri nenuklearna principa: ne posedovati, ne proizvoditi i ne dozvoljavati prisustvo nuklearnog oružja.
Politički i regionalni odjek
Promene u politici izazivaju zabrinutost u Pekingu i među državama koje su istorijski bile žrtve japanske agresije. Kritičari ističu i simbolične geste: pre stupanja na dužnost, Takaichi je važila za čestu posetiteljku spornog memorijala Yasukunija, ali je 2025. izostala i umesto posete poslala religiozni ornament povodom godišnjice kapitulacije Japana.
Zaključak
Transformacija Japana iz zemlje sa strogo ograničenom odbranom u jednog od većih regionalnih potrošača naoružanja odvija se postepeno, ali odlučno. Debata o tome da li su te promene u skladu sa pacifističkim duhom posleratnog ustava nastaviće da dominira domaćom i međunarodnom politikom, dok se Tokio priprema na jaču i samostalniju ulogu u odbrani.
Napomena: Svi podaci u tekstu potiču iz zvaničnih najava vlade i javno dostupnih izveštaja; iznosi i planovi mogu se dalje razvijati kako se donose novi budžetski i strateški koraci.
Pomozite nam da budemo bolji.


































