Bugarska je u ponoć prešla na evro i postala 21. članica evrozone, skoro dve decenije nakon ulaska u EU. Premda vlasti očekuju da će evro olakšati trgovinu i putovanja, skoro polovina stanovništva je protiv zbog straha od rasta cena. Inflacija hrane porasla je 5% godišnje u novembru, a logistički i politički izazovi ostaju ključna pitanja u narednim mesecima.
Bugarska Uvela Evro: 21. Članica Evrozone — Slavlje i Strahovi Zbog Rasta Cena

Bugarska je u ponoć zvanično prešla na evro i postala 21. članica evrozone, skoro 20 godina nakon ulaska u Evropsku uniju. Tačno u 22:00 GMT zemlja je ukinula lev, valutu koja se koristila od kraja 19. veka, a simbolične projekcije evrokovanica osvijetlile su fasadu centralne banke u Sofiji.
Predsednica Evropske centralne banke Christine Lagarde pozdravila je Bugarsku u "porodici evra", ističući da je evro "moćan simbol zajedničkih vrednosti i kolektivne snage". Evropska komisija i domaće vlasti poručuju da će prelazak olakšati putovanja i trgovinu, poboljšati transparentnost tržišta i dodatno povezati Bugarsku sa Zapadom.
Reakcije iz naroda i vlasti
Dok su u centru Sofije hiljade ljudi, uprkos niskim temperaturama, slavile dolazak Nove godine i uvođenje evra, stavovi u javnosti su podeljeni. Predsednik Rumen Radev označio je prelazak kao "poslednji korak" u evropskoj integraciji, ali je izrazio žaljenje što o ključnom pitanju nije održan referendum, navodeći da to produbljuje jaz između političke elite i građana.
Ekonomski strahovi i realni rizici
Mnogi Bugari strahuju da će prelazak na evro dovesti do povećanja cena bez adekvatnog rasta plata. Prema najnovijem Eurobarometru, 49% građana je protiv promene. Nacionalni zavod za statistiku zabeležio je porast cena hrane od 5% godišnje u novembru, što je više od dvostrukog proseka u evrozoni. Trgovci i vlasnici radnji navode da su cene već počele da se usklađuju s evrom, što dodatno podstiče zabrinutost.
Logistika, politike i posledice
Neki privrednici se žale na teškoće pri nabavci gotovih evra i kašnjenja u isporuci "starter" paketa s novčanicama i kovanicama. Politička nestabilnost — uključujući antikorupcione proteste koji su naveli vladu da podnese ostavku i doveli do novih izbora — čini da svaka poteškoća u tranziciji može imati intenzivniji politički odjek.
"Evro je mnogo više od valute — to je znak pripadnosti," rekao je guverner centralne banke Dimitar Radev, ali je dodao da je potrebno vreme za prilagođavanje privrede i potrošača.
Evro je prvi put uveden 1. januara 2002. u 12 zemalja, a nakon Hrvatske (2023) Bugarska je sledeća koja pridružuje evrozoni, čime broj korisnika evra u Evropi prelazi 350 miliona.
Šta pratiti dalje: tok inflacije u narednim mesecima, aktivnosti tržišta oko konverzije cena i plata, kao i politička reakcija na eventualne ekonomske komplikacije.
Pomozite nam da budemo bolji.


































