Artemis 2 treba da pošalje prvu posadu oko Meseca od Apolla 17, početkom 2026. godine. Posadu čine Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen, a misija traje oko deset dana i uključuje biomedicinska istraživanja izvan niske Zemljine orbite. Debata oko troškova SLS, spremnosti SpaceX‑ovog Starship‑a i kineskog napretka oblikuje međunarodnu trku za Mesec.
2026: Artemis 2 — Povratak ljudi u lunarni prostor posle više od pola veka

Astronauti nisu posetili našeg najbližeg nebeskog suseda od 1972. godine, kada su članovi misije Apollo 17 poslednji put hodali po Mesecu. Posle decenija promena planova i odlaganja, NASA priprema povratak: misija Artemis 2 treba da pošalje posadu oko Meseca početkom 2026. godine, čime bi se ponovo uspostavila sposobnost slanja ljudi izvan niske Zemljine orbite.
Pozadina i cilj misije
Artemis 2 je planiran kao prvi let letelice Orion sa ljudskom posadom. Misija će trajati oko deset dana — tokom kojih će Orion poleteti na raketi Space Launch System (SLS), izvršiti translunarni impuls i ući u slobodnopovratnu putanju oko Meseca (putanja u obliku figure‑8) koja garantuje bezbedan povratak posade bez obzira na eventualne anomalije oko Meseca.
Posada i naučni ciljevi
Za Artemis 2 imenovana je četvoročlana posada: Reid Wiseman (komandant), Victor Glover (pilot), Christina Koch i Kanadski astronaut Jeremy Hansen (specijalisti misije). Posada će pored testiranja sistema Oriona izvesti i biomedicinska istraživanja — astronauti će biti i subjekti studija koje prate uticaj misije van niske Zemljine orbite, uključujući izlaganje radijaciji i promene imunog sistema.
Raspored i logistika
NASA trenutno cilja početak lansiranja u februaru 2026; prvi planirani prozor počinje najranije 5. februara. Ukoliko sve provere u niskoj Zemljinoj orbiti budu nominalne, SLS će izvršiti translunarni ubacaj i Orion će obleteti Mesec pre povratka na Zemlju.
Tehnička, finansijska i politička pitanja
Artemis program je u centru debate zbog troškova i rokova. Raketa SLS je razvijana od 2006. godine uz procenu troškova blizu 50 milijardi USD, a jedini per‑lansiranje trošak često se navodi oko 4 milijarde USD. Istovremeno, ugovor za dostavljanje astronaute na površinu Meseca (Human Landing Services, HLS) dodeljen je SpaceX‑u za verziju letelice Starship, što je izazvalo polemike i pravne prigovore konkurencije.
Starship beleži napredak, ali i kašnjenja: interni dokumenti i analize navode da bi verzija spremna za Artemis 3 mogla da kasni do 2028. godine, što je pokrenulo diskusije o ponovnom otvaranju HLS konkursa i mogućnosti izbora landera po spremnosti. Bivši NASA‑in administrator Jim Bridenstine i pojedini zakonodavci javno su izrazili zabrinutost zbog prevelike zavisnosti od jednoga dobavljača.
Međunarodna dimenzija: Kina i trka za južni pol Meseca
Kina intenzivno razvija sopstvene kapacitete: raketu Long March 10, novu posadnu letelicu nazvanu Mengzhou i koncept landera za posade. Južni polarni region Meseca privlači pažnju jer sadrži moguće rezerve vodenog leda — ključnog resursa za buduće baze (voda, kiseonik, raketno gorivo). Sve to pojačava geopolitičku i bezbednosnu dimenziju trke za Mesec.
Zašto je Artemis 2 značajan
Bez obzira na sva pitanja oko arhitekture i budžeta, Artemis 2 predstavlja konkretan korak: prvi put posle više od pola veka ljudi će leteti izvan niske Zemljine orbite. Misija obnavlja tehničku i naučnu ekspertizu i označava prekretnicu u međunarodnoj trci za Mesec.
Šta dalje?
Uspeh Artemis 2 biće test za sledeće faze programa — uključujući spust ljudi na Mesec (Artemis 3) i razvoj trajne lunarne infrastrukture. Ipak, tempo i ishod zavise od tehnoloških rešenja, finansiranja i međunarodnih događaja u godinama koje slede.
Ključna napomena: Datum lansiranja je podložan promenama — NASA je planove ranije pomerala i prati stanje sistema, partnera i opreme pre konačnog potvrđivanja datuma.
Pomozite nam da budemo bolji.




























