Zelenski je smenio šefa SBU i imenovao Jevhena Hmaru za vršioca dužnosti, a bivša kanadska potpredsednica Chrystia Freeland postala je savetnica za ekonomski razvoj. Pariz će okupiti oko 30 lidera radi dogovora o bezbednosnim garancijama za Ukrajinu ukoliko se potpiše mirovni sporazum. Intenzivni napadi dronovima i raketama nastavljaju da pogađaju civilnu infrastrukturu, dok Ukrajina traži načine da smanji rusku prednost u ljudstvu i resursima.
Zelenski Smenio Šefa SBU i Dovodi Chrystiu Freeland — Pariz Priprema Bezbednosne Garancije za Ukrajinu

U Kijevu je predsednik Volodimir Zelenski u ponedeljak smenio šefa Službe bezbednosti Ukrajine (SBU) i nastavio opsežnu kadrovsku reorganizaciju pred put u Pariz, gde očekuje razgovore sa saveznicima o mehanizmima koji bi spriječili ponavljanje ruske invazije ukoliko se postigne mirovni sporazum.
Kadrovske promene na vrhu
General-pukovnik Vasil Maljuk podneo je ostavku, navodi se u saopštenju SBU. Predsednik Zelenski imenovao je Jevhena Hmaru (Ievhen Khmara), bivšeg šefa Specijalnog operativnog centra „A“ Službe bezbednosti, za vršioca dužnosti direktora agencije.
U okviru istih promena, Zelenski je za novog šefa kabineta imenovao načelnika vojne obaveštajne službe, general-pukovnika Kirila Budanova. Predsednikov kabinet naglašava da će prioriteti ostati odbrana, bezbednost i napori na pregovorima o miru.
Ekonomija: Freeland kao savetnica
Zelenski je imenovao Chrystiu Freeland, bivšu potpredsednicu kanadske vlade, za savetnicu za ekonomski razvoj. Freeland, poreklom iz ukrajinske porodice, bila je ministarka finansija, ministarka spoljnih poslova i ministarka za međunarodnu trgovinu Kanade, a poznata je po iskustvu u privlačenju investicija i vođenju ekonomskih reformi.
Freeland je takođe bila posebna predstavnica Kanade za rekonstrukciju Ukrajine. U Kanadi su se pojavile debate o sukobu interesa — neki opozicioni poslanici smatraju da javna funkcija savetnice stranoj vladi može biti problematična dok je istovremeno član parlamenta.
Pregovori u Parizu i bezbednosne garancije
U Parizu se očekuje sastanak oko 30 lidera iz tzv. „koalicije voljnih“ kako bi razgovarali o bezbednosnim garancijama za Ukrajinu ukoliko dođe do mirovnog sporazuma. Ključna pitanja su da li su države spremne da rasporede trupe unutar ili blizu Ukrajine i koji mandat bi imala eventualna mirovna misija. Moskva je jasno stavila do znanja da neće prihvatiti trupe iz NATO zemalja na ukrajinskoj teritoriji.
Zelenski je u novogodišnjem obraćanju naveo da je predloženi američki mirovni okvir „90% spreman“, ali da preostalih 10% — uključujući status spornih teritorija — može odlučiti ishod procesa.
Borbeni sukobi i posledice za civile
Borbe se i dalje vode duž fronta od oko 1.000 kilometara. Tokom noćnih napada, ruske snage su prema izveštajima ispalile devet balističkih projektila i lansirale više od sto dalekometnih dronova, pri čemu su napadi oštetili energijsku infrastrukturu i izazvali prekide u snabdevanju električnom energijom.
U Kijevu je u jednom od napada dronom na privatnu kliniku u okrugu Obolon poginuo 30-godišnji pacijent, a troje ljudi je povređeno, saopštilo je tužilaštvo. Ukrajinska vojska takođe ističe uspehe u akcijama protiv ruske tehnike — SBU je, prema ukrajinskim tvrdnjama, u operaciji nazvanoj "Paučina" oštetila ili uništila do 41 ruski vojni avion.
S druge strane, ruske vlasti tvrde da je oboreno više desetina ukrajinskih dronova iznad regiona Belgorod, Kursk i Lipetsk, dok su rusi prijavljivali i požare u industrijskim objektima izazvane ukrajinskim napadima.
Konstatacija: Promene u kabinetu i imenovanja na vrhu odražavaju Zelenskijevu strategiju da istovremeno jača bezbednosni fokus i ekonomske kapacitete pred važan diplomatski okršaj u Parizu.
Ova vest ima značajne implikacije i za međunarodnu podršku Ukrajini, kao i za unutrašnje planove oko obnove i vojne modernizacije u narednom periodu.
Pomozite nam da budemo bolji.




























